RIJEKA – U radovima okupljenim izložbom Mirka Ilića »Time After Time After Time« vrijeme se kao ideja pretvara u prostor u kojemu se presijecaju prošlost, sadašnjost i budućnost. Novootvorena izložba tako donosi presjek više desetljeća autorova stvaralaštva, od ranih stripova i plakata, preko političkih ilustracija i naslovnica svjetskih časopisa, do recentnih radova obilježenih osobnim i kolektivnim iskustvima te nudi pogled na Ilićev vizualno upečatljiv i angažiran opus koji je povezan s različitim aspektima vremena. Na otvorenju izložbe u humornom tonu na, kako je kazao, greške koje je uočio u nekim svojim radovima, osvrnuo se i sam autor Mirko Ilić, kazavši kako svi mi stojimo na nečijim leđima, onih prije nas, i svi utječu na nas, što moramo uzeti i nastaviti trčati naprijed.

Kako je kazala ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, nakon retrospektivne izložbe održane upravo u Muzeju moderne i suvremene umjetnost 2008. godine, koja je obuhvatila sveobuhvatan pregled stvaralaštva Mirka Ilića iz područja stripa, ilustracije, dizajna, plakata, od kraja sedamdesetih, preko osamdesetih, pa do 2008. godine, Mirko Ilić se u MMSU vraća izložbom »Time After Time After Time« u kustoskoj koncepciji Marka Goluba i Sabine Salamon. Kako je istaknula, nedugo nakon tadašnje retrospektive, Muzej je 2010. godine otkupio brojne Ilićeve radove, koji danas čine specijaliziranu Zbirku u Muzeju posvećenu kreativnoj produkciji Mirka Ilića, a temelj su izučavanja i interpretacije.

Foto Marko Gracin

Analogije i veze

– U tom se smislu razvija i izložba koja je pred nama, koja nam nudi jedan drukčiji pogled od kronološke reprezentacije – izložba može funkcionirati kao »close reading« – strategijom bliskog čitanja i skokovitim pogledom Sabina i Marko ukazuju nam na niz analogija i veza, povezujući teme, kontekst, oblike interesa koji se pojavljuju, ponavljaju ili transformiraju u Ilićevom radu tijekom vremena, kroz različita desetljeća, u različitim manifestacijama, medijima i žanrovima. Strukturirana u poglavlja, izložba nas poziva da dublje pogledamo u međusobne odnose između radova, i možda u nečem poznatom razotkrijemo ili prepoznamo nešto što prethodno nismo uočili, naglašava Benčić.

Kako objašnjavaju kustosi izložbe i autori postava, Sabina Salamon i Marko Golub, »oslonjena na najveću svjetsku muzejsku zbirku njegovih radova u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i znatno proširena recentnijim ostvarenjima, kao i manje izlaganim djelima iz svih etapa njegove karijere, izložba je koncipirana više kao ekstenzivan esej o Ilićevom radu i nekim njegovim kreativnim postupcima, a manje kao konvencionalan pregled u kojem se djela nižu kronološki, ili prema mediju, tehnici i karakteru narudžbe«.

– Crvena nit izložbe koja teče kroz tematske cjeline i brojna tematska poglavlja, usmjerena je na ideju vremena koja se u brojnim radovima manifestira kroz čitav niz različitih oblika, perspektiva i mogućih čitanja. Premda je rijetko u središnjem fokusu samih radova, vrijeme u mnogima od njih nalazimo kao važan konceptualni, kreativni, spoznajni ili narativni mehanizam. Promotrimo li Ilićeve stripove nastale od sredine do kraja 1970-ih i usporedimo ih s onima koje radi od 2020., primijetit ćemo da su neki od najradikalnijih i najduhovitijih među njima upravo ti koji nas suočavaju s paradoksalnim koncepcijama protoka vremena. Stoga je prva od tri glavne cjeline izložbe posvećena mediju stripa i njegovim odjecima u nekim kasnijim Ilićevim dizajnerskim radovima, tumače kustosi.

Foto Marko Gracin

Ideja vremena

Novootvorena izložba Mirka Ilića okuplja autorovu raznoliku umjetničku produkciju i povezuje je crvenom niti, idejom vremena, koja je u njegovim djelima prisutna kao konceptualni, kreativni i narativni mehanizam, ponekad skriveno, a ponekad kao izravna tema. Prva cjelina izložbe posvećena je stripovima nastalim od sredine 1970-ih do danas, u kojima Ilić koristi paradokse i humor ne bi li istražio vremensku protočnost i njegovu nelinearnu prirodu. Uspoređujući rane radove i one novijeg datuma, uočava se kako vrijeme oblikuje ne samo sadržaj, nego i način vizualnog pripovijedanja.

Druga cjelina usmjerena je na političke ilustracije i naslovnice koje su obilježile časopise poput tjednika Danas u Hrvatskoj 1980-ih te New York Timesa i Time Magazina nakon umjetnikovog preseljenja u New York. U tim je radovima vrijeme dvosmisleno: s jedne strane traži se pravovremenost i aktualnost, a s druge, Ilićeve vizualne metafore nadilaze trenutni kontekst i ostaju razumljive desetljećima kasnije, potvrđujući njihovu trajnu vrijednost.

Treća i najopsežnija cjelina sastoji se od tematskih poglavlja poput Labirint, Rad vremena, Mehaničko vrijeme, Projicirano vrijeme i Početak i kraj. U njima se susreću različiti mediji, od kazališnih plakata, knjiga, stripova, omotnica albuma, političkih ilustracija, 3D grafika, fotografija i tipografija, stvarajući tako mrežu značenja koja istražuje kretanje, procesualnost, rođenje i smrt te (ne)linearnost vremena.