Izložba “Slikarske minijature Slavena Vidovića“ otvorena je u subotu u splitskoj Galeriji umjetnina, predstavljajući prvi put radove dosad nepoznatog likovnog opusa Slavena Vidovića, sina slikara Emanuela Vidovića, s ciljem rasvjetljavanja njegove manje poznate umjetničke djelatnosti.

Izložbu je kustoski osmislila Iris Slade, a postav donosi uvid u manje poznatu stranu života i stvaralaštva Slavena Vidovića, koji je studirao medicinu u Pragu od 1919. do 1926. godine.

Tijekom studija počeo je razvijati strast prema crtanju i slikanju. „Fasciniralo ga je svakodnevno življenje u Pragu, a osobito su ga zanimali prizori iz radničkih predgrađa, radničkih naselja i bolničkih prostora.

Nije bio zainteresiran za praške arhitektonske spomenike, već je ljepotu tražio u svakodnevnim, često zaboravljenim trenucima života – u noćnim barovima, kavama i radničkim četvrtima“, izjavila je Slade.

Središnji dio izložbe čine dva albuma s ukupno osamdeset radova na papiru, nastalih tijekom 1920-ih godina. Ovi radovi, koji su dio ostavštine Vidovićeve kćeri Zjenje Čulić, prvi put su predstavljeni javnosti putem odabranih reprodukcija.

Zbog osjetljivosti originalnih radova, a kako bi se očuvala njihova autentičnost, odlučeno je da se izlože printovi radova, koji su prethodno skenirani.

“Radovi su zalijepljeni na dva longa, numerirani i opremljeni legendom na hrvatskom i češkom jeziku. S obzirom na osjetljivost medija, izabrali smo skeniranje tih djela, koja su potom izložena u obliku printova“, objasnila je Slade.

Slaven Vidović bio je istaknuti liječnik, a isto tako strastveni kolekcionar i zaljubljenik u umjetnost. Gotovo cijeli svoj radni vijek proveo je u zgradi koja danas čini Galeriju umjetnina, a koja je, pod specifičnim okolnostima, 2009. godine postala kulturni prostor. Ovaj isprepleteni odnos između medicine i umjetnosti očituje se i u njegovim likovnim djelima.

Njegovi radovi obuhvaćaju širok raspon tema i tehnika, od olovke i tuša do akvarela, kolaža i kombiniranih postupaka. Među temama se nalaze prizori eksterijera i interijera, portreti, mrtve prirode, te idejna rješenja za plakate, knjige i ex librise. Osim što bilježi svakodnevne prizore,

Vidović se u svom radu oslanjao na različite stilove, uključujući fovizam, kubizam, dadaizam, ekspresionizam i neorealizam. Posebno su zastupljeni motivi iz Praga, gdje je proveo svoje studentske godine, što svjedoči o njegovoj povezanosti s europskim umjetničkim tokovima tog vremena.

“Izložba je prilika da se prisjetimo važnosti Slavena Vidovića i njegovog doprinosa kulturnom i medicinskom svijetu, te da se divimo njegovoj sposobnosti da spaja dva svijeta, medicinu i umjetnost, u harmoničnom suživotu koji nadmašuje granice svakog pojedinog područja“, poručila je Iris Slade.

Izložba je organizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Splita.