Izložba “Altamira: Remek-djelo prve umjetnosti” autorice postave Luane Brhanić svečano je u petak otvorena u pulskoj galeriji C8, a donosi priču o špilji Altamiri koja je posjećivana više od 20.000 godina i poznata je diljem svijeta po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine.

Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo podsjetio je da je Altamira od 1985. godine i na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.

Napomenuo je da je paleolitička pećinska umjetnost rasprostranjena diljem europskog kontinenta, dok se špilje, pripećci i stjenoviti izdanci, koji su služili kao platna prvim umjetnicima, mogu pronaći od Pirenejskog poluotoka na zapadu do Urala na istoku.

Snimio Duško Marušić Čiči

“Najveća koncentracija umjetničkih izričaja nalazi se na zapadnom dijelu kontinenta, točnije u središnjoj i južnoj Francuskoj te sjevernoj Španjolskoj, regijama u kojima je umjetnost uglavnom bila sačuvana unutar špilja”, dodao je.

Izložba je realizirana u suradnji Arheološkog muzeja Istre, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira te Ministarstva kulture i sporta Španjolske, Kulturne rute Vijeća Europe “Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti” te Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj.

Autori izložbe su ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira Pilar Fatás Monforte, tehnički koordinator Kulturne rute Vijeća Europe “Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti” Ramón Montes Barquín, i drugi.

Snimio Duško Marušić Čiči

Špilja Altamira je u središnjem dijelu kantabrijske obale, područja koje se proteže između kantabrijskih planina i Kantabrijskog mora u sjevernoj Španjolskoj te se nalazi unutar sadašnje Autonomne Zajednice Kantabrije, teritorija s velikom koncentracijom arheoloških nalazišta iz gornjeg paleolitika i postojbinom više od 70 špilja s paleolitskom pećinskom umjetnošću unutar teritorija koji mjeri samo 3.500 četvornih kilometara.

Altamira je diluvijalna špilja otkrivena 1868. godine kod mjesta Santillana del Mar, 30 kilometara zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj Španjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879.. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima špilje ističu se životinjski likovi (bizoni, košute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno naglašenim pojedinostima anatomije i pokreta, te ljudske ruke.

Izložba ostaje otvorena do 31. ožujka.