RIJEKA » »Stara meta – novo odstojanje« naziv je neobične i zanimljive izložbe preksinoć otvorene u Muzeju grada Rijeke. Na izložbi su prikazane streljačke spomen-mete 19. i 20. stoljeća iz zbirke Muzeja Vojvodine u Novom Sadu , a izložbi se svojom kolekcijom oslikanih streljačkih ciljeva pridružio i Muzej Slavonije iz Osijeka. Na taj način ostvarena je suradnja triju muzejskih institucija iz dvije države, od kojih će svaka ugostiti izložbu u svome prostoru.

   Streljačke spomen-mete iz zbirke Muzeja Vojvodine zapravo su slike u tehnici ulja na platnu, odnosno na drvu, kao i u tehnici oleografije, a nisu služile gađanju, već su se poput trofeja dodjeljivale za postignuća u streljaštvu i ukrašavale domove strijelaca, odnosno zidove streljana koje su služile za gospodsku zabavu. Iako imaju perforacije, one su izvedene naknadno, samo da bi izgledalo kao da se u mete pucalo, no tome su služile druge, drvene mete koje u zbirci novosadskog muzeja nisu sačuvane jer su izgorjele prilikom revolucionarnih zbivanja 1849. godine.

   Prema riječima autora izložbe Jovana Paunovića, riječ je predmetima koji pored povijesnih, dokumentarnih i kulturno-socioloških vrijednosti, posjeduju i nesumnjivu likovnu kvalitetu. Rađene su pod utjecajem austrijske slikarske škole i djela su anonimnih slikara, a oslikavaju zlatne godine streljaštva od 1790. do 1930. godine.

   Svaka meta nosi ime strijelca i govori o povodu kojim je dodijeljena, a repertoar različitih motiva na slikama oslikava i karaktere strijelaca. Na metama prevladavaju lovački prizori jer su strijelci bili i lovci, dok motivi poput krigli piva ili špileva karata govore i o njihovim dugim afinitetima. Na mnogim metama predstavljene su zanosne žene i ljupke djevojke, a ima i duhovitih primjera gdje se kao u metu gađa u noćnu posudu.

   Za razliku od novosadskog, osječki muzej predstavlja oslikane drvene mete u koje se zaista pucalo, a pridružuje im i izbor srebrnih jubilarnih pehara Osječkog građanskog streljačkog društva iz razdoblja od 1866. do 1935. godine, kao i streljački šešir sa znakom Društva i perjem obojanim bojama Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka.

   Na oslikanim streljačkim metama može se pratiti stilski razvoj oslikanih ciljeva i umjetnički ukus naručitelja od kraja 18. do sredine 20. stoljeća. Njihovi su autori do početka 20. stoljeća uglavnom ostali nepoznati jer nisu potpisivali svoje radove, dok većinu oslikanih meta s početka 20. stoljeća potpisuje slikar Joseph Rau iz Münchena, a Nikola Rohr većinu streljačkih ciljeva nakon Prvog svjetskog rata.