Izložba „Riječi, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića”, koja se otvara 9. siječnja u zagrebačkoj Laubi – kući za ljude i umjetnost, predstavlja više od 400 plakata iz kolekcije koja ih ima desetak tisuća, nastalih od prvih desetljeća 20. stoljeća do početka 2000-ih.

U suorganizaciji Laube i Hrvatskog dizajnerskog društva, izložba daje uvid u dio opsežne Zbirke Smiljanić, koja obuhvaća mnoga ključna djela vizualne umjetnosti iz druge polovice 20. stoljeća, fotografije, grafike, knjige te avangardne i neoavangardne časopise.

Fokusira se na četiri velike cjeline – filmske i kazališne plakate, plakate različitih manifestacija, od politike, preko sporta i sajmova, do glazbe i likovne umjetnosti, te one koji su i umjetnička djela, najavljeno je.

Selekcija predstavlja radove autora koji su oblikovali regionalnu vizualnu kulturu, Borisa Bućana, Mirka Ilića, Mihajla Arsovskog, Ivana Picelja, Borisa Ljubičića, Ferenca Barátha, Matjaža Vipotnika, Dalibora Martinisa, Vlade Marteka i drugih, te umjentičke grupe OHO, Novi Kolektivizem i Studio Imitacija života.

Kako se ističe u tekstu Marka Goluba i Dejana Kršića, ambicija izložbe nije bila samo dati raspon te kolekcije, nego i dati priče o tome što plakat kao medij može, koje su njegove posebnosti, gdje su mu granice i kako se one krše.

Po njihovim riječima, želja je bila i pokazati koji su se sve izražajni dosezi koje su generacije dizajnera i umjetnika ocrtali u mediju plakata, ali i koje su propulzivne institucije i drugi konteksti pomogli da se na ovom području formira tako snažan kontinuitet izuzetnog grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija.

Filmski plakat, primarno komercijalnog karaktera, prikazan je kroz evoluciju od ilustracije kao dominantnog izraza u ranim desetljećima tiska, do postupnog ulaska fotografije kroz portrete zvijezda i prepoznatljive filmske scene, uključujući i kuriozitete poput plakata poljskih autora za jugoslavenske filmove.

Po riječima Goluba i Kršića, kao izuzetno kvalitetan ističe se kazališni plakat, nastao od šezdesetih do osamdesetih koji nije bio pod pritiskom komercijalno-marketinških zahtjeva pa je omogućavao formalno radikalne pristupe, a i oslobođen je neposrednog pritiska političko-ideološke agitacije što je omogućilo i društveno-političke komentare.

Treća cjelina posvećena je manifestacijama koje su transformirale našu sredinu, od Novih tendencija, Muzičkog biennala, Geffa i Eurokaza, preko Mediteranskih igara, Univerzijade u Zagrebu i Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu, do Zagrebačkog zbora i Zagrebačkog Velesajma.

Posljednja cjelina predstavlja plakate kao umjetničke iskaze i artefakte, većinom nastale šezdesetih i sedamdesetih, kada su umjetnici putem grafičkog dizajna preispitivali samu prirodu umjetnosti, umjetničkog djela i vizualnih komunikacija. Bit će tu radovi grupe OHO, Gorana Trbuljaka, Tomislava Gotovca, Sanje Iveković, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Vlade Marteka.

Izložba će biti otvorena do 25. siječnja.