Simbolički, more može upućivati na nadu, slobodu, susret, no i na razdvajanje te neizvjesnost. Priobalni krajevi, luke i gradovi uz more predstavljaju one točke gdje se svakodnevni život, povijesne mijene i globalni procesi preklapaju i isprepliću; more je prirodni krajolik, radni prostor, izvor egzistencije, predmet kontemplacije, kao i poligon za političke, ekonomske i društvene transformacije.

Na tragu toga, novootvorena izložba »Iza plime« u MMSU-u radovima umjetnika različitih generacija i poetika, koji reflektiraju slojevite odnose između prostora, identiteta, rada i imaginacije, kroz prizmu maritimnih tema i suvremenih izazova, rastvara prostor za promišljanje o međuodnosu grada i mora, umjetnosti i krajolika, lokalnog te globalnog.

Na otvorenje izložbe, čiju kustosku koncepciju potpisuje Branka Benčić, stigla je izaslanica ministrice kulture i medija Nevena Tudor Perković, koja je istaknula da okupljenim radovima izložba produbljuje promišljanja i intenzitet dijaloga. Riječki gradonačelnik Marko Filipović osvrnuo se na more kao dio našeg identiteta, o čemu svjedoče radovi koji ukazuju da je more trajna inspiracija.

Slojeviti konteksti

Promatrajući istovremeno neposrednu okolinu kao prostor u kojem se prelamaju povijesne perspektive, aktualnost svakidašnjih događaja, krajolik, atmosfere, podneblje i imaginacija budućnosti, izložba »Iza plime« pogled usmjerava prema slojevitim kontekstima koji uokviruju međuodnos mora i grada, te ukazuju na kompleksne odnose »maritimne logistike«, koji se strukturiraju kao niz uvjeta oko pozicija i ideja obilježenih morem.

Skupna izložba »Iza plime«, piše u predgovoru izložbe ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, »u dijalog postavlja odabrane radove umjetnika iz Zbirki MMSU-a s pozvanim suvremenim umjetnicima, ocrtavajući tako prostor od ranog dvadesetoga stoljeća do recentne umjetničke produkcije, a kreće se od idiličnih slika morskog krajolika, reprezentacije života i rada uz more i na moru kao temeljnog uvjeta egzistencije, preko suvremenih prizora migracija do kritičke demontaže odnosa moći ili kolonijalne povijesti, preko meditativnosti, bajkovite fantastike ili refleksije prostornih, ambijentalnih i optičkih fenomena i zasljepljujućeg sunca Mediterana«.

– Izložba navigira mentalnom mapom prostora koji more i pojas obale shvaća kao mjesto rada, predaha, ali i strahova i nade, a spaja radove u različitim medijima od fotografije, videa ili slikarstva, u interdisciplinaran prostor preispitivanja gorućih globalnih pitanja.

Riječ je o radovima umjetnika različitih generacija koji sagledavaju sliku suvremenog svijeta. Izložba »Iza plime« tako obuhvaća dijalog umjetničkih pozicija, te međuodnose ideja i slika koje nastaju oko društvenih, umjetničkih, ekonomskih pitanja ili koncepata poput putovanja, migracija, plovidbe, brodogradnje, života na moru ili uz more.

Izložbena situacija ostvaruje se u dijalogu slika i preklapanju svjetova, suprotstavljajući slike različitog porijekla i utjecaja, uvjeta i atmosfera, ističe Benčić.

Transformacije i fenomeni

Riječ je o radovima, kazuje dalje, »različitih medija i poetika koji kao središnju preokupaciju razmatraju transformacije krajolika i fenomene društvenih i ekonomskih promjena globalnog kapitalizma i kako se formiraju oko odnosa i konteksta koji su na različite načine obilježeni morem«.

– Dijalektika plime ocrtava prostor života priobalja, upisuje kompleksnosti i kontradikcije, ispisuje prostor na sjecištu međunarodne trgovine, ribarstva, svakodnevnog života, prometa i turizma.

Identitet, vizure, svakodnevni život i ekonomski razvoj Rijeke, kao i suvremenih lučkih gradova u Hrvatskoj i gradova Mediterana, desetljećima je definirao i definira upravo međuodnos grada i mora.

Upisujući se u lokalni kontekst izložba ovaj odnos prepoznaje i prenosi u područje univerzalnih i globalnih odnosa koji se razvijaju oko različitih prizora i situacija koji definiraju ekonomije, utječu na prosperitet, ili su dio simboličkog kapitala.

To su prošle, sadašnje i buduće teme brodogradnje, kontejnerskog terminala, luke, prometa, turizma, ekologije, koje se protežu od razvoja i intenziteta modernističkog progresa do aktualnih diskusija prometa ljudi, robe i sirovina, razvoja industrije, turizma, eksploatacije, i potencijala i imaginacije budućeg razvoja života na more ili uz more, tumači ravnateljica MMSU-a.

Naslovna sintagma izravna je referenca na istoimeni roman Viktora Cara Emina, a izložba, pojašnjava kustosica Benčić, »podjednako razotkriva mrežu kompleksnih odnosa, ono što se događa s jedne i s druge strane morskih mijena, na priobalju i na moru, ukazuje na moguće stanje onoga što ostaje iza plime, neizvjesnosti i tenzije, imaginacije, apstrakcije, slobode, potencijale izranjanja, otkrivanja horizonta koji uvijek izmiče«.

Različiti umjetnički izrazi

Izložba okuplja više od dvadeset umjetnika i umjetnica, predstavljajući širok raspon generacija i umjetničkih izraza koji promišljaju o odnosu čovjeka i mora kroz različite povijesne, društvene i političke prizme.

Radovima uključuje klasične prikaze poput »Marine« Mencija Cl. Crnčića, prizora iz lučkog života Save Šumanovića i Sergija Glumca, do dokumentarno-fotografskih serija poput »Luke Rijeka« Mladena Tudora.

Filmski i eksperimentalni zapis iz brodogradilišta koji donosi Petar Trinajstić otvara prostor za uvid u radnu svakodnevicu, dok fantastične vizije Cvijete Job i istraživanja suvremenih geopolitičkih dinamika Elene Mazzi proširuju temu na imaginarno i globalno.

Rad Olivera Resslera tematizira scenarij kontejnerske krize, slikarska instalacija Tine Gverović »More Ljudi – Fantomske razmjene«, prikazana na Venecijanskom bijenalu 2017., istražuje prostore migracije i razmjene, dok postapokaliptična splav Branimira Štivića i prostorna gesta velikog platna »Crni Mediteran» Siniše Ilića upućuju na kompleksnost pomorske stvarnosti.