Već nekoliko godina na raznim izložbama, od Laube preko Muzeja suvremene umjetnosti do HDLU-a, vidimo da jača trend realizma u slikarstvu
ZAGREB » Nije slučajno što u spektakularno moćnoj kratkoj igranofilmskoj najavi izložbe »Novi hrvatski realizam«, radu autora Luke Hrgovića, veliki kist služi kao koplje koje znojem oblivena atletičarka baca ravno u golemi ekran i tako ruši digitalnu centralu orwelovskog, opresivnog sustava koji zatupljuje ljude. Taj je mali »trailer« izložbe uvršten i u postav u Gliptoteci, gdje se ovog prosinca prvi put udruženo predstavlja struja mladih slikara koji umjesto da eskapistički uranjaju u apstrakciju, trijumfalno slave opipljivu stvarnost oko sebe, portretiraju prijatelje i članove obitelji vraćajući se starim majstorima figurativnog slikarstva, ali ostavljajući prostora za male bizarnosti, bljeskove iskričavog modernog svijeta.
U Gliptoteci izlažu Ines Matijević-Cakić, Luka Dundur, Fedor Fischer, Martina Grlić, Luka Hrgović, Ivona Jurić, Ivana Koren, Maja Vodanović, Ivana Vulić, Stjepan Šandrk, Stipan Tadić, Zlatan Vehabović, Maja Vodanović, Mitar Matić, Duje Medić, Pavle Pavlović, Mohamad David Shreim, Ana Sladetić, Valentina Supanz i Miran Šabić.
Već nekoliko godina na raznim izložbama, od Laube preko Muzeja suvremene umjetnosti do HDLU-a, gledali smo kako ovaj novi trend jača i buja, tako da na popisu od dvadeset slikara »novorealista« i nema iznenađenja; s opusima »predvodnika« dobro smo upoznati. Po ulasku u galeriju na drugom katu Gliptoteke, otvara se pogled na najbolje radove iz nekoliko različitih ciklusa Stipana Tadića – veliki portreti djeda (to je grubo lice starijeg muškarca deziluzioniranog pogleda, koji apatično pozira kao na fotografiranju za dokumente) i bake (uhvaćene u sumornom trenutku svakodnevice; ona djeluje boležljivo, noge su joj pokrivene dekom, lice joj je presvučeno velom brige).
Prepoznatljivi radovi Martine Grlić, platna u pedeset nijansi sive, prikazuju njezinu opsesiju – ljude u (uglavnom propalim) tvorničkim pogonima. Ovdje su njezini novi radovi, nastali ove godine: radnicama koje glomaznim kuhačama miješaju tekućinu u kotlovima u »Podravci« pridružuju se pekari iz Knina
Stjepan Šandrk zastupljen je slikama Martine, urbane djevojke koja na jednom akvarelu dokono preskače naplavine na obali malog jezera, a na drugom platnu znatiželjno zaviruje iza teškog zastora u Laubi.
Kako rado posežu u neposredno okruženje, autori slikama mapiraju i topografiju umjetničkog života metropole: Šandrkova Martina švrlja po Laubi, njegov najbolji portret je onaj podvornika HDLU-a, a da Stipan Tadić ima atelje u alternativnoj Medici dalo bi se prepoznati već i iz naziva njegovih radova.
Protagonistima novorealizma pripada i Valentina Supanz koja svojim autoportretima naziva slike neuglednih izloga propalih gradskih lokala. Tu su još Zlatan Vehabović, Fedor Fischer, Ivana Vulić, Pavle Pavlović, Miran Šabić… Ukupno je zastupljeno dvadeset autora, a sva su djela nastala u protekle dvije godine, od 2011. naovamo.
Autor koncepcije izložbe je Feđa Gavrilović, koji ističe da je novo orijentiranje naspram slikarstva u likovnim umjetnostima globalni trend.
