ZAGREB Ne smijemo dopustiti da djelo Ede Murtića bude podložno hirovitoj i okrutnoj kulturi nijekanja i zaborava koja je za ovo podneblje već postala karakteristična – tako je sinoć, na otvorenju velike izložbe Murtićevih radova u Muzeju suvremene umjetnosti apelirala ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić. Sudeći prema brojnosti prve ture posjetitelja, koja je premašila visoka očekivanja to se na sreću neće dogoditi.
Zaražen atmosferom ganutljivog slavlja u novozagrebačkom muzeju, i pokrovitelj ove izložbe, predsjednik Ivo Josipović, istaknuo je u svom kratkom, energičnom govoru kako se za Murtićevu bujnu i vrijednu ostavštinu mora pronaći prikladan stalni izlagački prostor.
Naime, izložba »Donacija Murtić: Prema realizaciji vizije« obuhvaća tristotinjak djela, petinu najboljih umjetnikovih radova koje je njegova obitelj slijedom njegove želje donirala Gradu Zagrebu, a koji još uvijek nije ponudio prikladan prostor za smještanje donacije. – Predsjednik nema kasu, u financijskom smislu ne mogu napraviti puno, ali obećavam vam da ću svako malo pitati ministra kulture i zagrebačkog gradonačelnika: »Jeste li učinili ono što od vas očekuju građani?«, rekao je Josipović, otvarajući izložbu.
Murtića, kojeg smatra velikim čovjekom i velikim umjetnikom, Josipović cijeni i zbog njegove antifašističke orijentacije i zbog toga što je nakon osamostaljenja Hrvatske otvoreno, konstruktivno upozoravao na ono što je dobro u mladoj državi, ali i na ono što nije.
Organizatori izložbe koji su na realizaciji usko surađivali s članovima Murtićeve obitelji, napose s Gorankom Murtić, ističu kako su imali lak posao: od ukupno 1.500 izvrsnih radova odabrati dvadeset posto ponajboljih užitak je, a ne teret, rekao je Branko Franceschi. Okupljenom mnoštvu, među kojima je bilo puno poznatih sudionika javnog života, obratio se još i ministar kulture Božo Biškupić (on je o Murtiću govorio kako o usamljeniku u genijalnosti, u čijem se djelu zrcale velika umjetnička strujanja druge polovice 20. stoljeća), te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je natuknuo nešto o tome da bi jedna ulica u blizini MSU-a mogla nositi Murtićevo ime, i da bi baš u toj ulici mogla biti trajno smještena njegova ostavština. Izložba ostaje otvorena do konca siječnja 2011. godine.
