Ukrštavanje znanosti i umjetnosti

Manus Lateri Sinistri: U Filodrammatici otvorena izložba liječnika i umjetnika Mateja Kneževića

Ervin Pavleković

Foto Matea Jurčić

Foto Matea Jurčić



RIJEKA – Da živimo u vremenima eksponencijalnog rasta znanosti uz pomoć koje se kontinuirano sve više olakšava život ljudske jedinke u brojnim segmentima posve je jasno, jer svakodnevno svjedočimo novim informacijama koje pristižu iz svijeta znanosti i inovacije.


U takvim, interdisciplinarnim,  vremenima granice između različitih disciplina sve su manje krute, što omogućuje novi pogled na sve ono što nas okružuje.


Ležište ono u kojemu se ukrštavaju znanost i umjetnost, odnosno umjetnost i medicina, ono je na koje nam je svojim radovima okupljenim novootvorenom izložbom „Manus Lateri Sinistri“ predočio liječnik i nagrađivani vizualni umjetnik Matej Knežević, koji serijom radova nastalim korištenjem one nedominantne, lijeve ruke, proces vježbanja pretvara u svojevrstan eksperiment – ranjivosti, discipline te kreativnosti.


Foto galerija: Otvorena izložba "Manus Lateri Sinistri" u Filodrammatici Foto: Matea Jurčić




Kako pojašnjava autor Matej Knežević, namjera intervencije takvoga tipa, lijevom rukom, jest trenirati tu nedominantnu ruku određenom umjetničkom aktivnošću, ne bi li se unaprijedila za primjenu u medicini.


– Budući da je unapređenje vještine lijeve ruke osobito korisno u suvremenim operativnim tehnikama koje zahtijevaju visoku razinu bimanualnosti. Treniranjem lijeve ruke, trenira se i ideja ranjivosti, discipline, alternativnih mogućnosti. Medicinska preciznost prelazi u umjetnički pokušaj, gdje je svaki rad nesavršen, ali iskren, ističe autor.


Polazeći od medicinske prakse u kojoj su vježba, ponavljanje i preciznost ključni, autor na temelju radova na riječkoj izložbi ulazi u eksperiment treniranja kao izraz osobne i simboličke geste. Svaka slika stoga nastaje ne kao konačan estetski proizvod, već kao dokument procesa učenja, nespretnosti i upornosti koja proizlazi iz korištenja one nedominantne ruke.



Iz toga proizlazi i činjenica da su linije koje gledatelj opaža nesigurne, oblici razlomljeni, a upravo se u toj „pogrešnosti“ otvara novi registar izraza. Radovi su izvedeni otopinom joda, inače korištenom za sterilizaciju kože prije operacije, a motivi slika temelje se na filmu „Čudesna priča o Henryju Sugaru“ slavnoga i originalnoga Wesa Andersona, u kojem protagonista pokreće želja da vlastitim treniranjem stečenu sposobnost pretvori u dobrobit za društvo.


A nešto tako, vlastite mogućnosti i potencijal koji se dostiže treniranjem, svojim radovima, koji se na prvu doimaju kao da nisu crtani onom nedominatnom rukom, pokazuje i autor. Izložba se može pogledati do 25. rujna uz slobodan uzlaz, radnim danima od 11 do 13 i od 17 do 20 sati te subotom od 17 do 20 sati.



Autor Matej Knežević (1983.) viizualni je umjetnik koji umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice, kreirajući multimedijalne ambijente. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika.


Radi kao liječnik, specijalist urologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora “Ligatura”, u kojem, u sklopu odjela za urologiju spomenute bolnice, predstavlja radove etabliranih domaćih i međunarodnih suvremenih umjetnika.


Među njegovim recentnijim samostalnim izložbama ubrajaju se one u prostorima Art radionice Lazareti u Dubrovniku, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku te Ateliera Žitnjak u Zagrebu.