ZAGREB Nakon dugog razdoblja zanemarenosti i prešućenosti, čini se da se Bernardu Bernardiju vraća dug: niz kulturnih inicijativa kojima se slavi nasljedstvo slavnog arhitekta i dizajnera, od otkrivanja skulpture njemu u čast (djelo Jagode Buić postavljeno je nedaleko od HDLU-a) do predstavljanja monografije o njegovu dizajnerskom djelu (koju potpisuje Iva Ceraj), nastavio se preksinoć i novim projektom – izložbom o Bernardu Bernardiju u Muzeju arhitekture.

Izložba je, zapravo, tijesno povezana s prošlog tjedna predstavljenom dvojezičnom monografijom »Bernardo Bernardi – Dizajnersko djelo arhitekta 1951-1985« Ive Ceraj, u izdanju Hrvatskog muzeja arhitekture. Kao i knjiga, izložba prati kreativno i strukovno djelovanje Bernarda Bernardija (1921-1985), arhitekta po formaciji, industrijskog dizajnera po vokaciji, karizmatskog promotora dizajna, utemeljitelja struke i profesije dizajna u Hrvatskoj, gdje stvara u duhu modernističke tradicije zagrebačke sredine.

– Kao asistent profesora Zdenka Strižića, Bernardi razvija senzibilitet za interijer i mobilijar, što ostaje cjeloživotnom smjernicom njegovih kreativnih interesa. Početkom 50-ih Bernardi se priključuje avangardnoj umjetničkoj skupini slikara i arhitekata EXAT ’51, te kao prvi industrijski dizajner grupe započinje svoje djelovanje u znaku »sinteze svih umjetnosti« koja je u to vrijeme snažno obilježila europska umjetnička strujanja – istaknula je Iva Ceraj, autorica izložbe.

Skicama za namještaj, ponajprije za njegove slavne stolice, faksimilima, fotografijama, nacrtima, pismima i drugom dokumentarnom građom, prikazana je i Bernardijeva kreativna prekretnica koju je doživio početkom šezdesetih, zahvaljujući tromjesečnom studijskom boravku u skandinavskim zemljama. Nadahnuće skandinavskim dizajnom vidljivo je u njegovim kompleksnim realizacijama, poput interijera Radničkog sveučilišta »Moša Pijade« u Zagrebu i drugih javnih interijera koji Bernardija pozicioniraju u vodećeg interijerista i industrijskog dizajnera.