U još jednome izdanju hvalevrijednog projekta A4, koji povezuje studente umjetničkih akademija i povijesti umjetnosti te im omogućuje prvi profesionalni izlazak na likovnu scenu, u Galeriji Kortil je otvorena izložba »Mirluh atmosfere« autora Dominika Višnjića i kustosice Dore Križnik. Radovima okupljenim novootvorenom izložbom autor stvara višesenzorno iskustvo u kojem se tradicija tekstilnog rukotvorstva i suvremeni grafički medij stapaju u cjelinu, što je ujedno i poziv gledatelju da umjetnost osjeti svim osjetilima.

Galerija Kortil uključena je u program A4, koji povezuje studentice i studente dvaju vrsta studija, umjetničke, znači Akademije primijenjenih umjetnosti i studente povijesti umjetnosti, istaknula je uvodno njezina voditeljica Ivana Lučić, od samih početaka, a riječ je o inicijativi koja upravo tim studenticama i studentima pruža jedan odličan uvid u ono što ih čeka te priliku za daljnji profesionalni razvoj i suradnju.

Foto Dean Miculinić

– Ono što nam je jako drago je da su pobjednici ovog izdanja zapravo bili riječki kandidati Dominik Višnić i Dora Križnik i da smo, evo, mi ta galerija koja ih je i predstavila u gradu u kojem su studirali. I samo bih htjela naglasiti da je ovaj jesensko-zimski programski dio Galerije Kortil, kao što se može primijetiti, predstavljan izložbama koja imaju jedan holistički pristup i jako su vezane uz nekakve prirodne materijale, uz nekakvu atmosferu prostora, povezivanje s prirodom. Nakon »Radikalnog romantizma«, evo, imamo i ovu izložbu koja je jedan dobar dio galerije zapravo okupirala pravom zemljom s Dominikovom instalacijom, a slijedi nam i izložba Darije Žmak-Kunić, još jedne riječke autorice, pod nazivom »Šuma u meni«, kazala je Lučić.

Inačica kolagrafije

Izložbom »Mirluh atmosfere«, piše u predgovoru izložbe kustosica Dora Križnik, autor Dominik Višnjić »četirima instalacijama predstavlja rezultat svog umjetničkog istraživanja u mediju grafike, vlastitu inačicu tehnike kolagrafije«.

Foto Dean Miculinić

– U »Spilji«, »Faldama«, »Vrtu« i »Tkanju« on holističkim pristupom povezuje tradiciju i identitet s umjetnošću (netoksične) grafike. Inspiriran vlastitim porijeklom i obiteljskom tradicijom tekstilnog rukotvorstva, Višnjić elemente tog manualnog rada inkorporira u svoje umjetničko istraživanje, oživljavajući tradicijske vrednote u novim grafičkim formama kroz različite medije. Uz osjetila vida, mirisa i dodira, Višnjić nam omogućava da ovu izložbu doživimo i sluhom. Zvučna instalacija »Tkanje« nastala je obradom zvukova presavijanja i trganja papira, sveprisutnih kroz čitav proces izrade radova. Uključivanjem svih ljudskih osjetila u doživljaj i čitanje »Spilje«, »Falda«, »Vrta« i »Tkanja«, Višnjić nam pruža danas rijetko iskustvo uzemljenosti i bivanja u trenutku – iskustvo bez distrakcija u kojem su sva osjetila zaokupljena te fokusirana na jednu i jedinstvenu stvar: ovu izložbu, ističe Križnik.

Jedan od radova, »Spilja«, razlaže, »prostorna je instalacija u kojoj umjetnost grafike dobiva svojstva ambijentalnosti; autor gazama i gipsom stvara stijenke spilje koje vješa sa stropa u formi pužnice, dok u njezino središte smješta postament s grafičkom knjigom i posudicom s mirisom«.

Foto Dean Miculinić

– Knjigu čini dvadeset grafika nastalih Višnjiću svojstvenom inačicom tehnike kolagrafije, gdje se matrica izrađuje presavijanjem hammer papira origami tehnikama, što u ovome procesu stoji kao aluzija na tradicionalno izrađivanje nabora na odjeći – takozvano faldanje. Matrica se potom preša, premazuje razvodnjenim celuloznim ljepilom i lanenim uljem te naposljetku otiskuje. Rezultat je motiv koji Višnjić naziva faldana geometrija, odnosno pravilni raster rombova postignut presavijanjem papira kojem prkose organičke forme nastale kao posljedica reakcije (ili ne-reakcije) između lanenog ulja, celuloznog ljepila i vode. Krhkost matrice rezultira njezinim raspadanjem pri svakom sljedećem otiskivanju, zbog čega je svaki otisak s iste njezina jedinstvena i neponovljiva manifestacija, tumači kustosica.

Važnost procesa

»Neponovljivost otiska u ovoj tehnici«, napominje, »kontradiktorna je repetitivnoj prirodi grafičkih tehnika, ali podastire Višnjićev koncept u kojem je proces izrade važniji od samoga produkta«.

– U duhu holizma, instalacija »Spilja« doživljava se još jednim osjetilom – njuhom. Posudica s eteričnim uljima smještena je u središte knjige te okretanjem stranica prostor ispunjava aromama, pružajući posjetitelju intimno, imerzivno i sveobuhvatno iskustvo umjetnosti, kazuje Križnik.

Autorova druga instalacija, »Falde«, pojašnjava, »direktni je omaž obiteljskoj tradiciji faldanja tkanine«.

Foto Dean Miculinić

– Nabiranjem žutice tradicionalnim tehnikama tekstilnog rukotvorstva, Višnjić uspostavlja vezu sa svojim precima, potvrđujući ishodište vlastitog identiteta. Zlatni konac kojim je instalacija izvezena referenca je na ručni rad kao dugotrajan i gotovo automatiziran proces, ali i na liniju života, inače čest motiv u Višnjićevoj umjetnosti. Namijenjena smještanju na zid u prostoriji s minimalnim osvjetljenjem, ova instalacija poziva promatrača da je iskusi ne samo vidom, već i dodirom, priča Križnik.

Simbolika rasta

Uz to, autorova instalacija pod nazivom »Vrt«, dodaje, »sastoji se od grafika izrađenih autorovom inačicom kolagrafije te prirodnog materijala – zemlje«.

– Grafike, postavljene cijelom visinom zida, simboliziraju Višnjićev rast u umjetničkom i osobnom smislu. Ipak, polazište za rast jest zemlja s biljem smještena na dnu instalacije, čime se autor poziva na obiteljski vrt, odnosno važnost porijekla i identiteta pojedinca u njegovu životnom ostvarenju, zaključuje kustosica.