RIJEKA – Ispred Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka jučer je na konferenciji za novinare predstavljena online izložba »Granice – između reda i kaosa«, nastavak ciklusa izložbi održanih u sklopu programskog pravca »Doba moći« Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

Ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić osvrnula se na izložbu koja je trebala biti održana na trima lokacijama na kojima i inače Muzej aktivno djeluje, no s obzirom na epidemiološku situaciju, bit će predstavljena u online obliku. Izrazila je želju za povratkom izložbi i ostalih aktivnosti u prostorije Muzeja, jednom kada se situacija koronavirusom smiri ili pak završi, no bez obzira na to, nada se da će i virtualnu izložbu pogledati mnogi.

– Izložba »Granice – između reda i kaosa« jedan je od šest programa koje smo napravili u sklopu EPK Rijeka 2020; sve je počelo izložbama »D’Annunzijeva mučenica – L’olocausta di d’Annunzio«, »Violina iznad granica/ Stradivari u Rijeci/ Kresnik i Cremona«, a nastavilo se »(Ne)vidljivim granicama« te umjetničkim programima u javnom prostoru Memorijalnog centra Lipa pamti – rekla je Radić Štivić te pojasnila da se izložba »Granice – između reda i kaosa« postavlja online i da bi se pokazalo koliko je njezina tematika u današnjem kontekstu aktualna.

Opsesivna tema

Ona postavlja pitanja generira li granica red ili kaos, je li ona nužnost ili nešto čemu, tj. čijemu ukidanju trebamo težiti, gdje prestaje kaos i počinje red te niz drugih pitanja bez konačnog odgovora.
Zadovoljstvo zbog održavanja ove izložbe istaknula je Emina Višnić, programska rukovoditeljica Rijeke 2020, koja je rekla da je ovo izazovan projekt u vremenima koja su onemogućila dolazak brojnih posjetitelja na ovu izložbu, kao što je to bio slučaj s nekim ranijim izložbama Muzeja koje su održane u okviru EPK-projekta.Pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar također je izrazio zadovoljstvo zbog održavanja izložbe te pozvao sve da pogledaju izložbu u online, odnosno digitalnom obliku, koji bismo trebali više »konzumirati« te se naviknuti na njega.

– Ne samo ovaj, već niz projekata je direktno ili indirektno tematizirao pitanje granica, zato što smo se svi tim pitanjem htjeli, kako to u Rijeci inače biva, opsesivno baviti, ali i pitanjima reda i kaosa na i oko granice kao nekakvom organskom cjelinom, uzimajući u obzir i Rijeku za koju vjerujem da je nastala na takav način. Iako nam se čini da je red ono što želimo, a kaos smatramo nečim lošim, mislim da su i kaos i red dva nenadomjestiva pola života, stoga ne trebamo precjenjivati teškoće, zbunjenost i patnju što moramo raditi u ovakvim vremenima, jer je bilo i težih vremena.

U kontekstu ove izložbe, ako još jednom protrčimo kroz Palaču šećerane, »Fiume fantastika« i vratimo se na »Granice – između reda i kaosa«, vidjet ćemo da je sve ono što je bilo i što pokušavamo interpretirati ne bismo li znali kako dalje, samo jedan integralni dio života pojedinca i zajednice – kazao je Šarar.

Kontekst tjelesnosti

Viša kustosica Tea Perinčić, u ime autorskog tima, opisala je izložbu kao promišljanje o pojmu i značenju granica u kontekstu tjelesnosti kao našega odnosa prema prostoru u kojem živimo i odnosa prema ljudima s kojima dijelimo taj prostor. Jasno je, osim takvih granica, postoje i one uvjetovane ili političke, Rijeka je tijekom povijesti često mijenjala granice. Upravo o njima, povijesnim granicama koje se razmatraju u najširem kontekstu tražeći njihov smisao, progovara ova izložba.

Uzimajući u obzir razne društvene okvire koji nas omeđuju, promišljajući zapravo krećemo od sebe, pa je, dakle, granica svojevrsna barijera ili prepreka između mene i svega oko mene, bliskog i tuđeg, intimnog i javnog, središta i periferije. Granica razdvaja i bogate od siromašnih, manjinu od većine te »nas« od »njih«. No kako je povjesničar Jürgen Osterhammel rekao, »granice su najnejasniji metaforički koncept u današnjim društvenim i kulturnim znanostima«, stoga ovisi i o nama samima od koga ili čega se ograđujemo te hoćemo li se ograđivati.

Autori izložbe su Marko Badurina, Margita Cvijetinović, Ana Golja, Vana Gović, Tamara Mataija, Nikša Mendeš, Ivo Mileusnić, Tea Perinčić, Ivana Šarić Žic i Jasna Ujčić Grudenić. Autorice edukativnih programa su Denis Nepokoj i Andrea Samaržija, dok dizajn izložbe potpisuju Sanjin Kunić i Nikolina Radić Štivić.