Polazeći od teme koja svjetlost promatra ne samo kao estetski element, već i kao nositelja identiteta, sjećanja i unutarnjih stanja, u Kockici Muzeja grada Rijeke nedavno otvorena izložba »Prostor pisan svjetlošću« daje presjek suvremene crnogorske likovne scene, gdje mediteranski ambijent postaje prostor susreta osobnog doživljaja i kolektivnog kulturnog koda. Na razmeđi suvremenih likovnih praksi i mediteranskog senzibiliteta, impresivni radovi ostvareni u različitim tehnikama – u varijacijama od apstraktnih i ekspresivnih kompozicija do pejzaža i nadrealnih prizora – istražuju svjetlost kao fenomen, ovom izložbom generacijski sjedinjen.

Grupna izložba tako donosi radove trideset i četiri člana Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore ostvarene različitim tehnikama i materijalima, koji pokazuju ono najbolje od crnogorske likovne umjetnosti. Radovi crnogorskih umjetnika okupljenih riječkom izložbom bili su izabrani za sudjelovanje na 2. Ljetnom likovnom salonu u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore koji se održavao od svibnja do studenoga prošle godine diljem crnogorskih gradova, u primorju i na sjeveru zemlje, a kao odgovor na zadanu kustosku temu – »Prostor pisan svjetlošću« – što je ujedno i naziv riječke izložbe, žiri se tada odlučio za širok spektar umjetnika čije razlike u izboru likovnog izražaja, kao i pripadnosti različitim generacijama, šire gledano predstavljaju ono najbolje od suvremene likovne scene Crne Gore.

Foto Matea Jurčić

»Tijekom osamdeset godina posvećenosti crnogorskim umjetnicima«, kazao je predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljubo Radović, »Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore postalo je ključna institucija razvoja likovne scene, okupljajući generacije umjetnika i pridonoseći razvoju suvremene likovne umjetnosti«, stoga ova brojka, »ovaj jubilej nije samo podsjećanje na bogatu povijest, već je i proslava stvaralaštva, kontinuiteta i zajedništva umjetnika koji već osamdeset godina oblikuju vizualni identitet crnogorske kulture«.

Foto Matea Jurčić

Vrhunski majstori

S obzirom na to da »crnogorski umjetnici pokazuju sklonost suvremenim tendencijama u likovnoj umjetnosti« i »različitim tehnikama pokazuju se kao izvrsni umjetnici, odnosno vrhunski majstori«, ocijenio je ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem, »izložba je vrlo reprezentativna, i za našu zemlju, kao i za inozemstvo«.

Foto Matea Jurčić

Na prvome katu Kockice Muzeja grada Rijeke, govori kustos Zlatko Tot, predstavljeno je 36 radova koji po pitanju izbora tehnike i materijala variraju od ulja i akrila na platu, frotaža, digitalne grafike, terakote, kolaža i dekolaža, crteža, pa sve do raznih kombiniranih tehnika.

Foto Matea Jurčić

– S obzirom na zadanu temu u radovima prevladava topli »sunčano/morski« kolorit koji se sam po sebi postavlja kao geografsko obilježje Južnog Jadrana i crnogorske obale, koji ujedno i formira prostorni kontekst odrastanja ili života ovih umjetnika. Njihove umjetničke tendencije ne izostavljaju pojedine kunsthistoričarske opisne rubrike – ne, već vještim potezima kista, olovke ili škara materijaliziraju geometrijske i lirske apstrakcije, koloristički intenzivne pejzaže i vedute na granici impresionista, portrete nabijene ekspresijom, te nadrealne scene popraćene sanjivim interijerom. Ovih 36 umjetnica i umjetnika osim što su izabrani za sudjelovanje na državnom salonu, posljedično su postali i međunarodni predstavnici suvremenih likovnih tendencija unutar svoje zemlje. Iz prezentiranog materijala racionalno bi bilo zaključiti da ovi radovi, što po odabiru motiva, što po tehničkoj izvedbi mogu biti postavljeni u svim europskim i svjetskim galerijama/muzejima, ističe Tot te dodaje da ova »gostujuća izložba predstavlja i kontinuitet na polju kulturne suradnje između Muzeja grada Rijeke i Saveza Crnogoraca Hrvatske koji gaje istu privrženost prema suncu, obali te moru«.

Još u povodu samog Ljetnog likovnog salona ULUCG-a, povjesničarka umjetnosti Petrica Duletić ocijenila je temu salona kao »vrlo sugestivnu i bogatu mogućnostima za tumačenje u kontekstu suvremene likovne umjetnosti«.

Foto Matea Jurčić

– Tema ukazuje i na ono suštinsko: promatranje kao iskustvo, svjetlost kao oblik, prostor koji može biti i unutrašnje stanje. Svjetlost u crnogorskom slikarstvu ima duboku asocijativnu vezu s Mediteranom, i ta veza je višeslojna: vizualna, emotivna, povijesna i identitetska. Specifična kvaliteta svjetlosti na Mediteranu koja je oštra, intenzivna, ali i topla – vjekovima inspirira umjetnike. Ona postaje vizualni znak identiteta, način da izraze svoju ukorijenjenost u prostoru, tradiciji i kulturi. Mediteranska svjetlost doživljava se kao nasljeđe, element koji definira kako se boje koriste, kako se prostor gradi na platnu, pa i kakva osjećaje umjetnik prenosi. Dakle, ona nije samo estetski element, već vizualni jezik kroz koji se Mediteran prepoznaje – kao mjesto svjetlosti i sjene, unutrašnjeg i vanjskog, prošlosti i sadašnjosti, tumači Duletić.

Kulturološki kôd

»Upravo ova tema«, nastavlja, »dokazuje da, u širem smislu, svjetlost postaje i kulturološki kôd, jer simbolizira prostranost, otvorenost, dijalog kultura, kao i duhovne slojeve u Crnoj Gori«.

– U radovima crnogorskih likovnih umjetnika, mediteranski ambijent često se transformira u arhetipski prostor: svjetlost nije samo refleksija mora ili kamena, već i nositelj unutrašnjih stanja, kolektivnog pamćenja i duhovnog trajanja. Na taj način, svjetlost postaje most između vizualnog i simboličkog. Gledano iz kustoske perspektive, smatram da Salon poziva umjetnike da se odmaknu od tradicionalnih formi i pristupe temi kroz suvremene, često tehnički zahtjevne medije. Također, Salon potiče multidisciplinarne dijaloge između umjetnosti i znanosti te otvara mogućnost za nove interpretacije, zaključuje Duletić.

Foto Matea Jurčić

Glede važnosti Salona, povjesničarka umjetnosti dodaje i da se Salon organizira »po kuriranom modelu, što znači da umjetnici ne izlažu po automatizmu članstva u ULUCG-u, već prema selekciji stručnog tima na zadanu temu, što podiže značaj i kvalitetu samog Salona«, čime se i sam ULUCG »pozicionira kao suvremena institucija, koja zaslužuje podršku države«.

Zastupljeni umjetnici

Umjetnici i umjetnice čiji su radovi zastupljeni na izložbi su Burić Anka, Ćetković Goran, Delibašić Zdravko, Dragaš Draško, Dragojević Svetlana, Đurović Darko, Đurišić Ivan, Bulatović – Filipović Verica, Gordić Tijana, Jolić Sara, Kaluđerović Škerović Ksenija, Jovović Maša, Kažić Milica, Keković Biljana, Kolundžić Ljiljana, Kruta Zoran, Lubarda Đuro, Lompar Ana, Marković Nikola, Markuš Tanja, Marsenić Radun, Masličić Suad, Nimanbegu Emina, Nikčević Lidija, Odalović Ratko, Pavićević Tomo, Perović Milena, Radonjić Nikola, Radusinović Marija, Rastoder Adin, Šekularac Božo, Stojanović Milija, Vujičić Đorđije te Zorić Naod.