Danas nas očekuje još jedna Noć muzeja, u kojoj će muzejske i druge ustanove otvoriti svoja vrata brojnim posjetiteljima i još jednom skrenuti pažnju na svoju ulogu i važnost. Hrvatsko muzejsko društvo ove godine obilježava 21. Noć muzeja. Podsjetimo, na samom početku ove manifestacije sudjelovalo je svega nekoliko zagrebačkih muzeja, da bi do prošlih godina bilo uključeno oko 300 muzeja, galerija i drugih baštinskih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Noć muzeja je u potpunosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja, a s ciljem da se potakne daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija, koje potiču istraživanje, inovativnost i kreativnost. Promoviranjem baštine i njezinog utjecaja na suvremene tendencije promiče se važnost interakcije muzeja s okruženjem, stvaranje nove publike i održivi razvoj muzeja i lokalne zajednice.

Zanimljivo je da je ovogodišnja Noć muzeja bez određene teme, kao što je bila i u početnim godinama, a s ciljem da se svim muzejima i galerijama omogući sudjelovanje sukladno njihovim mogućnostima i vlastitom izboru tematike koja ih trenutno zaokuplja. Prva Noć muzeja uopće održana je u Berlinu pod nazivom Lange Nacht der Museen 1997. godine s jasnim i jednostavnim konceptom – muzeji i druge kulturne i izložbene institucije otvorene su do dugo u noć, a ulaz je slobodan pa tako različit kulturni sadržaj postaje dostupan svima koji ga žele konzumirati. Zbog iznimnog interesa i načina na koji je ideja o samom događaj realizirana, ubrzo se proširio na više institucija i različitih gradova diljem Europe pa i svijeta. Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr. sc. Vesna Jurić Bulatović i mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, koje u prosincu 2005. pokreću akciju kao gradski pilot-projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. godine Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova.

Ovim povodom istaknimo još jednom da muzeji igraju ključnu ulogu u očuvanju bogate kulturne baštine i povijesti neke zemlje. Kao čuvari prošlosti, oni pružaju dragocjen uvid u različite aspekte kulturnog, umjetničkog i znanstvenog nasljeđa. Muzeji također služe kao most između prošlih generacija i sadašnjosti. Od arheoloških blaga do suvremenih umjetničkih djela, muzeji nude širok spektar izložaka koji odražavaju raznolikost i bogatstvo kulturne baštine. Muzeji ne samo da čuvaju vrijedne artefakte i umjetnine, već i potiču dijalog i razumijevanje među različitim kulturama i povijesnim razdobljima. Oni imaju i višestruku ulogu u očuvanju kulturne baštine i edukaciji javnosti. Muzeji su ključni za zaštitu i očuvanje vrijednih artefakata i dokumenata koji svjedoče o povijesti i kulturi, a imaju i ključnu ulogu u obrazovanju, nudeći programe i izložbe koje posjetiteljima svih uzrasta omogućavaju da uče o povijesti, umjetnosti i znanosti. Edukativni programi, radionice i vođene ture pomažu posjetiteljima da bolje razumiju i cijene kulturno nasljeđe. Muzeji su važni i za promociju kulture i turizma, privlačeći posjetitelje iz cijelog svijeta. Jednako tako služe kao inspiracija za umjetnike, istraživače i studente, potičući kreativnost i inovaciju. Kroz izložbe suvremene umjetnosti, kao i tradicionalne kolekcije, muzeji pružaju platformu za nove ideje i razmjenu znanja.

Ipak, ima i drukčijih promišljanja o ovoj manifestaciji. Gradski muzej Vinkovci, piše Glas Slavonije, na svojoj je službenoj stranici objavio kako ove godine neće sudjelovati u hrvatskoj Noći muzeja, ali se, kako su pojasnili u priopćenju, posvećuje obilježavanju Europske noći muzeja i Međunarodnog dana muzeja, »manifestacijama koje istinski pridonose kulturnoj razmjeni, kvalitetnom programu i dugoročnoj održivosti muzeja«. Naime, njihovo održavanje u svibnju omogućuje korištenje vanjskih i unutarnjih prostora, raznovrsnije i sadržajnije programe, veću uključenost publike te, što je ključno, sigurne uvjete za očuvanje muzejske građe. Dodaju kako je riječ o nužnoj promjeni koja stavlja očuvanje muzejske građe ispred populističkih i neodrživih praksi.