VARAŽDIN – Retrospektivna izložba hrvatskog umjetnika Antuna Borisa Švaljeka naslovljena »Oblak u glavi« može se razgledati u Gradskom muzeju Varaždin (Palača Sermage i Palača Patačić) do 28. rujna. Suorganizatori izložbe su Narodni muzej Zadar, Muzej moderne umjetnosti u Mostaru i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb. Autor stručne koncepcije izložbe i izložbenog projekta je likovni kritičar Milan Bešlić, koji je dosad autorski priredio više od stotinu izložbi suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, dok je kustosica izložbe Elizabeta Igrec iz GMV-a. Za cjelovitiji uvid u Švaljekovo stvaralaštvo posuđena su djela iz više hrvatskih muzeja i galerija, kao i iz privatnih zbirki.

Švaljek je svoje stvaralačko načelo koncipirao na postmodernističkim premisama, izgrađujući likovni izraz jedinstvenih autorskih obilježja, vidljiv na ovoj retrospektivi u kronološkoj liniji od prvih radova iz 70-ih godina 20. stoljeća do posljednjih, datiranih u 20-e godine ovog stoljeća. Švaljekovo djelo pokazuje da je stvarano na europskim likovnim vrijednostima u stilskom rasponu od gotičkih, renesansnih, baroknih i secesijskih obilježja do onih koja su obilježila modernu i napose suvremenu likovnu scenu: magičnog realizma, nadrealizma, pop-arta, stripa, kolorističkog ekspresionizma.

Vrsno metjersko umijeće

Retrospektiva utemeljuje tvrdnju da je Švaljek, osim iznimnim slikarskim, crtačkim, grafičkim i kiparskim umijećem, stvarao djela i osebujnom imaginacijom, ludičkom invencijom, groteskom, sarkazmom i vedrim humorom, oblikujući vlastiti likovni izraz, u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti prepoznat kao tipično – švaljekovski.

Ovim povodom pitamo Milana Bešlića koja je važnost i kakvo mjesto zauzima Antun Boris Švaljek u kontekstu suvremene hrvatske umjetnosti, kao i da se osvrne na samu koncepciju varaždinske retrospektivne izložbe.

– Švaljekovo mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti visoko je pozicionirano najviše stoga jer je njegovo djelo izvorne imaginacije i vrsne stvaralačke invencije u svakom likovnom mediju u kojemu se izražavao: crtežu, slici, skulpturi. Retrospektivna izložba koncipirana je kao pregledna cjelina koja je imala za cilj prvi put pokazati cjelokupno Švaljekovo stvaralaštvo i valorizirati u sinkronijskom čitanju. Izložbu sam naslovio »Oblak u glavi« zato što najsublimnije izražava temeljne sastavnice njegova likovnoga djela: izvornu imaginaciju i vrsno metjersko umijeće.

Švaljekovski likovni izraz

Retrospektivnu izložbu koncipirao sam i kao izložbeni projekt koji će biti predstavljen u onim gradovima koji su određivali Švaljekov životni i stvaralački put: Varaždin je grad njegove rane mladosti i prvih crtačko/slikarskih radova, Mostar zato što je na Akademiji likovnih umjetnosti, koja je u sastavu Sveučilišta u Mostaru, gotovo 20 godina bio redoviti profesor pa je interes za njegovo djelo velik u toj sredini. Zadar je njegova životna destinacija, tu je imao obitelj, atelijer i tu je preminuo. Zagreb je adresa njegove akademske edukacije na Akademiji likovnih umjetnosti i poslije završetka studija usavršavanja višegodišnjom suradnjom u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića.

Također nas je zanimalo i zašto je Švaljekova retrospektiva priređena upravo u Varaždinu, o čemu Bešlić kaže:

– Varaždin je grad njegove rane mladosti i formativnog razdoblja kao i duboke emocionalne povezanosti s tim hrvatskim baroknim draguljem, objašnjava Bešlić.

Na kraju se Milan Bešlić osvrnuo i na likovni izraz koji je tipično švaljekovski:

– Švaljekovska obilježja razvidna su u njegovoj izvornoj imaginaciji, blagom cinizmu i jetkom sarkazmu koji su važne sastavnice vedrog švaljekovskog humora koji je prožeo cjelokupno stvaralaštvo. Naravno, gradbena sastavnica njegovih obilježja nedvojbeno je iznimno izvedbeno umijeće u svakom mediju u kojemu se izražavao.

O umjetniku

Antun Boris Švaljek (Zagreb, 1951. – Zadar, 2023.) diplomirao je 1974. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Perića. Bio je suradnik Majstorske radionice prof. Krste Hegedušića, kao i dugogodišnji profesor na širokobriješkoj Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. Za izniman doprinos hrvatskoj umjetnosti odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Mladenačke dane proveo je u Varaždinu, u kojem je stekao prva slikarska iskustva na Gimnaziji, a početkom 80-ih preselio se u Zadar, gdje je stvarao do kraja života.