Onaj tko se odmaknuo od crvenog tepiha, kazališta i ljetnih pozornica Sarajevo Film festivala, u dvorani Cineplexxa mogao je zaroniti u odlična ostvarenja koja su u Sarajevo stigla iz Indonezije. U sklopu originalnog programa Next Step Studio, predstavljena su četiri kratkometražna filma producirana i snimljena na području Indonezije, a u suradnji s autorima iz jugoistočne Azije – Malezije, Mijanmara, Filipina i Singapura.

Program nastoji pogurnuti autore i pomoći im da od kratkometražnog dođu do svog prvog dugometražnog filma, a svjetske premijere imaju na Semaine de la Critique Filmskog Festivala u Cannesu.

Filmovi se produciraju i finansiraju u zemlji domaćina, a ovogodišnje izdanje programa Next Step Studio održano je u Indoneziji.Nakon premijere u Cannesu, vrijeme je došlo i za sarajevski festival gdje su četiri 15-minutna rada naprosto oduševila. Redateljskim parovima bila je dozvoljena potpuna kreativnost, a producentski tim pobrinuo se da se filmovi ostvare na visokoj razini.

Prikazani filmovi u svojoj su srži i temama različiti, ali svima su svojstveni vizualno lijepi i bogati kadrovi, vrlo kompleksni likovi, snažna kulturološka pozadina i prostor za disanje i promišljanje. Film “Holy Crowd” (Indonezijski redatelj Reza Fahriyansyah i malezijski producent Ananth Subramaniam) donosi priču o uskrsnuću koja prerasta u kolektivnu histeriju, jednostavno i vješto prikazujući ljudsku pohlepu nauštrb drugih i potom odbacivanje društva. Shelby Kho i Sein Lyan Tun iz Mjanmara u projektu „Original Wound” istražuju odnos brata i sestre suočenih s oprečnim sjećanjima na kontrolirajuću majku koju jednog dana pronađu mrtvu u krevetu. Ovdje se isprepleće komplicirana veza majke i kćeri te s druge strane majke i sina, čiji implicitno neprimjeren odnos naglašava nepravedno favoriziranje muškog djeteta. Reza Rahadian i filipinska autorica Sam Manacsa u filmu „Annisa” prikazuju dan slijepe djevojčice – tihe i poslušne, a koja tijekom kvartovske proslave stupa na pozornicu i pjesmom pronalazi svoj glas, a tako i svoje mjesto u društvu. Posljednji par, Khozy Rizal i Lam Li Shuen iz Singapura, u filmu „Mothers Are Mothering” donosi nešto potpuno neočekivano, domišljato i vizualno upadljivo, ponekad i šokantno – dramu o ženi koja pokušava pobjeći iz nasilnog braka. Kroz alegoriju vagine kao ‘Majke’, uz znanstveno-fantastične elemente cinično slavi žensku snagu, slabost, borbenost i inat.

Prije sarajevske projekcije, publici se obratila Dominique Welinski, kreativna producentica čiji je Next Step Studio od ove godine dio Semaine de la Critique na Cannesu.

“Indonezija nije u našoj regiji, ali smanjimo svijet i primaknimo je! Cilj je promicati zemlje iz kojih ne vidimo dovoljno filmova, pokazati da imaju mlade talente spremne za međunarodno tržište te omogućiti autorima rad na setu i razmjenu ideja”; rekla je Welinski.

Unatoč snažnoj kinematografskoj produkciji od oko 200 filmova godišnje, indonezijska filmska industrija suočava se s ozbiljnim infrastrukturnim ograničenjima. Najveći problem predstavlja kronični nedostatak kadra — prema procjenama stručnjaka, u zemlji djeluje tek 10 do 15 producenata sposobnih za vođenje zahtjevnih međunarodnih koprodukcija.

O utjecaju programa na razvoj karijere posvjedočila je i slovenska redateljica Urška Djukić, koja je u programu sudjelovala tijekom njegovog sarajevskog izdanja posvećenog autorima iz Jugoistočne Europe. Prisjećajući se iskustva rada u paru s grčkim kolegom — pri čemu su, unatoč potpuno različitim svjetonazorima i kreativnim razmimoilaženjima, uspjeli snimiti upečatljiv 15-minutni film u jednom neprekinutom kadru — Djukić je istaknula kako joj je upravo to iskustvo otvorilo vrata međunarodne filmske scene i trajno usmjerilo daljnji profesionalni put.

Kroz novu nagradu Next Step Studio Participation Award, jedan autor ili autorica u usponu iz popratnog programa festivala, CineLink, postat će jedan od četiri međunarodna filmska stvaratelja koji će sudjelovati u sljedećem izdanju programa.