Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Hrvatski audiovizualni centar je bio obmanut i prevaren jer film nije bio odobren za prikazivanje. Prikazan je bez prethodnog pregleda na Sarajevskom festivalu i na srpskoj televiziji, zbog čega i nisu bila uočena odstupanja od prvobitnog scenarija – kaže Hribar
ZAGREB Hrvatski filmaši branili su jučer struku od napada zbog kontroverznog danskog dokumentarca »15 minuta – masakr u Dvoru«, zbog kojega su neke braniteljske udruge podnijele kaznene prijave i zatražile smjenu ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra redatelja Hrvoja Hribara jer je HAVC sa 250 tisuća kuna sufinancirao taj kratkometražni film.
Film Georgea Larsena i Kaspera Vedsmanda tematizira jedan od najokrutnijih ratnih zločina počinjenih tijekom Oluje, likvidaciju desetak invalida u holu škole u Dvoru na Uni 8. ili 9. kolovoza 1995. Taj je događaj do danas nerazjašnjen i nikad nije bio pravosudno procesuiran.
Časnici HV-a koji su oslobodili Dvor na Uni odbacuju optužbe iz Beograda da su invalide likvidirali hrvatski vojnici, tvrdeći da su zločin počinili Srbi u povlačenju, te ukazujući na indolenciju danskih vojnika UNPROFOR-a koji su, prema nekim tvrdnjama, vidjeli ubojstva.
Nenamjeran propust
Danski su autori o tome snimili film, djelomice financiran novcem HAVC-a, ali su – ne konzultirajući HAVC – odstupili od prvobitnog scenarija te u film uvrstili zapovjednika poražene krajinske vojske Milu Novakovića i kontroverznog beogradskog dokumentarista hrvatskih zločina Savu Štrpca. To je ozlojedilo branitelje koji su sudjelovali u akciji, pa su zatražili odgovornost HAVC-a i podnijeli kaznene prijave, nakon čega su neki mediji objavili napade na ravnatelja HAVC-a Hrvoja Hribara.
Zaiskrilo je između Josipa Jurčevića, koji je tražio Hribarovu odgovornost i inzistirao da odgovori je li on potpisao financiranje filma. »Nije ovo prijeki sud, gospodine Jurčeviću, nemojte sam mnom tako razgovarati«, odgovorio je Hribar, a čak je i samozatajni teoretičar filma Hrvoje Turković osjetio potrebu da iz publike Jurčevića glasno poduči proceduri. »Pričekajte da završi procedura, a onda ćemo razgovarati o mojoj ostavci« – kazao je Hribar, koji ipak smatra da će HAVC morati »formalizirati proceduru gledanja filmova« prije prikazivanja.
Hribar je pak rekao da je HAVC bio obmanut i prevaren, jer je film koji nisu odobrili prikazan bez prethodnog pregleda, zbog čega i nisu bila uočena značajna odstupanja od prvobitnog scenarija.
Filmaši su jučer na konferenciji za novinare u Novinarskome domu izrazili žaljenje i priznali propust, ali su pozvali da se ne ruši zakonski kvalitetno postavljen sustav hrvatske kinematografije, za koju tvrde da je kvalitetna i postiže uspjehe. Na skup je došlo i nekoliko zagovornika braniteljskih zahtjeva, poput povjesničara Josipa Jurčevića i redatelja Pavla Vranjicanija, ali i nekoliko desetaka promatrača iz filmske struke, koji su pljeskom podržali Hrvoja Hribara i ostale govornike.
Redatelj Zrinko Ogresta, član Društva hrvatskih filmskih redatelja i član Hrvatskoga audiovizualnog vijeća koje je odobrilo financiranje danskog filma, izrazio je žaljenje događajem, rekavši kako je »propust moguć, ali nenamjeran«. Pozdravivši Jurčevića kao »svog prijatelja«, rekao je da smo »svi na istoj strani«, ali i dodao da je HAVC »profesionalno i ljudski točno reagirao«. »Ne treba rušiti ono što je temeljno dobro postavljeno. Hrvatska kinematografija zakonski je odlično utemeljena, a rezultati se vide i u zemlji i u svijetu« – kazao je Ogresta, čiji je film »S one strane« nagrađen na posljednjem Berlinaleu.
Redatelj Branko Schmidt »jako je osjetljiv na teme iz Domovinskog rata«, pa je podsjetio da je u početku agresije na bojišnicama snimio više od dvadeset dokumentaraca. »Sporni je film povrijedio i mene. U pravu ste. Zauzeo sam se da bude sankcija« – obratio se povrijeđenim braniteljima, ali i dodao da je »hrvatski film dobar, hit u svijetu«, premda »sustav ima nedorečenosti«. Predložio je da »radimo zajedno kako se propust više ne bi dogodio«. Na novinarsko pitanje da pojasni kako bi se to moglo »raditi zajedno«, odgovorio je da »ne zagovara cenzuru« te »nema konkretno rješenje«, ali da treba naći način da se nesporazumi više ne ponove.
Uspješni filmaši
Dario Vince iz Udruge nezavisnih televizijskih producenata dokumentarac nije gledao, ali smatra da se »nije smjelo dogoditi« da HAVC sufinancira film čiji autori »optužuju HV za ratni zločin i hrvatsku državu da nije učinila ništa da taj zločin sankcionira«. Ovaj slučaj, po Vinceu, pokazuje da »postoje nedostaci«, te da bi HAVC »morao imati mogućnost da zabrani prikazivanje« sličnih filmova.
Martina Petrović iz Media deska Hrvatska, koja koordinira financiranje hrvatskih filmova iz europskih fondova, izvijestila je da je Hrvatska od 2008. do 2013. prikupila 3,3 milijuna eura, svrstavši se u prvih deset država. Prošle godine postignut je rekord s namaknutih 800 tisuća eura. »Hrvatski su filmaši u tome uspješni«, naglasila je.
– Ljudi, zašto to radite? Je li moguće da Hrvati jedni drugima to rade? Zašto sada? – doslovno je zavapio ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, pročitavši dio žestokih medijskih napada, koji se pitaju »postoji li peta kolona u HAVC-u?«.
Hribar je kazao da je »HAVC prevaren«, jer »film nismo vidjeli prije prikazivanja, i nismo mogli utjecati na distribuciju«. Rekao je da će novac biti vraćen, a film promijenjen. »Svi smo u šoku, jer ova atmosfera mržnje i ugroze ne godi nikome. Žalosti me da 2016. netko želi giljotinirati HAVC«, apelirao je.
