ZAGREB Odluka je pala: Vesna Kusin odlazi s čelne pozicije Galerije »Klovićevi dvori«, a od 16. travnja kad joj istječe tekući, drugi mandat, ravnateljicom će postati kustosica iz iste institucije – Marina Viculin. Ova velika smjena, koja se preklapa s tridesetom obljetnicom gornjogradske galerije, došla je kao iznenađenje, budući da je Kusin u svom ravnateljskom stažu stekla gotovo unisono uvažavanje struke i javnosti. Navodno su i u peteročlanom Upravnom vijeću, koje je u Ministarstvo kulture predalo obje kandidature, prevladavale simpatije prema dosadašnjoj ravnateljici. 

    Ipak, službenom odlukom ministrice Andree Zlatar Violić otprije nekoliko dana, 22. ožujka, Vesna Kusin je ostala bez prilike da trećim mandatom premosti preostalo vrijeme do mirovine. U tom se rješenju ocjenjuje kako program što ga je dosadašnja ravnateljica Kusin predložila u svojoj kandidaturi »standardno koristi već obrađene teme, a svoje prezentacije zasniva na posuđivanju izložaka, što predstavlja zaustavljanje razvoja i procesa otvaranja Galerije ‘Klovićevi dvori’ prema suvremenim kulturnim i umjetničkim fenomenima«. 

    S druge pak strane, ministrica ocjenjuje da je program Marine Viculin inovativan, da otvara daljnje mogućnosti za razvoj te galerije i da se uklapa u strateške ciljeve Ministarstva kulture koje kulturne ustanove vidi kao socijalne, otvorene i međunarodno aktivne. Pozitivnim je ocijenjena i nakana Marine Viculin da marketing osmisli kao galerijski program, kao dio umjetničke prakse. 

   S nacionalnog na kvartovsko

U sjetnom, ali i jetkom otvorenom pismu, jučer objavljenom u »Vjesniku«, Vesna Kusin ističe nekoliko primjedbi na to rješenje. Prvo, ministričino zagovaranje socijalne orijentacije »Klovićevih dvora« tumači kao negiranje nacionalne važnosti te galerije. Za Kusin, to je skok s konja na magarca, s nacionalnog na kvartovsko. 

    Dosadašnja ravnateljica nedvojbeno uspješne i ugledne gornjogradske galerije oštro kritizira »ministričinu nakanu da od ‘Klovićevih dvora’ stvori alternativni muzej (galeriju) suvremene umjetnosti, pravovjerniji od Muzeja suvremene umjetnosti, nad kojim nažalost nema ingerenciju jer mu je osnivač Grad Zagreb«. 

    – Da je na vrijeme, kada su se lomila koplja o podjeli osnivačkih prava s državom, slutila da će biti ministrica, ne bi se tome tako žustro opirala. Možda sada ne bi pali »Klovićevi dvori« – zaključuje Kusin koja je sumnjičava i prema upućenosti ministrice Zlatar u opća galerijska zbivanja. Dala je natuknuti da gospođa Zlatar dosad nije zalazila u »Klovićeve dvore« i nije vidjela gotovo ništa od izložbenog programa, na temelju čega bi mogla taj program diskreditirati kao očekivan, monoton i dosadan. 

   Podrška publike

Vesni Kusin u prilog govori činjenica da je u njezina dva mandata Galerija u prosjeku ostvarivala 28 posto vlastitih prihoda, to znači u osam godina 34 milijuna kuna, ili 425.000 kuna godišnje. Zato je ocijenjeno da je po poslovanju najbolja kulturna institucija u Zagrebu. Na tome joj je na proslavi tridesete obljetnice čestitao i predsjednik Ivo Josipović.

    No najveću pohvalu predstavljaju posjetitelji, njih milijun i tristo tisuća, koliko ih je u proteklih osam godina posjetilo galerijske programe. 

    A te je programe teško sve pobrojati. Neke od upečatljivijih bile su izložbe »Renesansa u Hrvatskoj«, »Dora Maar i Picasso«, »Ivan Picelj, kristal i ploha«, »Van Gogh, Mondrian i Haaška slikarska škola«, izložbe Andrije Maurovića, Lea Juneka, Vlahe Bukovca, Roberta Auera, pa »Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja«, »Marc Chagall – priča nad pričama«, »Dominikanci u Hrvatskoj«, »Pompeji – život u sjeni Vezuva«, pa prošlogodišnji projekt »Strast i bunt, ekspresionizam u Hrvatskoj«, trenutno aktualni »Edgar Degas – skulpture« i još mnogi drugi.