Najbolje rezulate pokazale su gimnazijalke u gradskim sredinama, čiji su roditelji visokoobrazovani i boljeg socioekonomskog statusa, a najlošije dječaci iz trogodišnjih strukovnih škola, industrijskih i obrtničkih programa, iz obitelji s nižim socioekonomskim statusom i u kojima je obrazovna struktura roditelja slabija
ZAGREB Hrvatski petnaestogodišnjaci i dalje su ispodprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti u odnosu na zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokazalo je PISA istraživanje (Programme for International Student Assessment), provedeno prošle godine među učenicima u 65 zemalja svijeta. Glavno područje istraživanja bila je čitalačka pismenost, gdje smo zauzeli 36. mjesto, i u kojemu smo samo jedan bod slabiji u odnosu na prošli ciklus istraživanja 2006. godine. U prirodoslovlju smo 37., a u matematici 40., gdje smo osvojili sedam bodova manje u odnosu na 2006, rekla je na konferenciji za novinare voditeljica za Hrvatsku Michelle Bras Roth, predstavljajući rezultate projekta U RH u istraživanju je sudjelovalo oko 5000 učenika iz 157 srednjih škola iz svih županija, a iz svake je škole slučajnim odabirom izabrano 35 učenika. Pokazano je da najbolju čitalačku pismenost u Hrvatskoj imaju djevojčice koje pohađaju gimnazije u gradskoj sredini, imaju visokoobrazovane roditelje i bolji socioekonomski status. Najlošije rezultate pokazali su dječaci iz trogodišnjih strukovnih škola, industrijskih i obrtničkih programa, koji dolaze iz obitelji s nižim socioekonomskim statusom i u kojima je obrazovna struktura roditelja slabija.
Ovo je jasna potvrda da u obrazovnoj politici treba krenuti u kurikulumske promjene
“Iako smo u sva tri ispitna područja pokazali ispodprosječne rezultate, u odnosu na razvijene zemlje, članice OECD-a, rezultati nisu bitno drugačiji u odnosu na prethodni PISA ciklus, proveden 2006.”, istaknula je voditeljica projekta. Dodala je i kako je ove godine sudjelovalo 65 zemalja svijeta, u odnosu na 2006., kada ih je bilo 56. U 65 zemalja ukupno je testirano više od 470.000 petnaestogodišnjih učenika, a najbolje rezultate postigle su zemlje istočne Azije – Šangaj-Kina, Hong Kong i Koreja te tradicionalno uspješna Finska.Rezultate je komentirala i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Dijana Vican, rekavši da će PISA istraživanje poslužiti Ministarstvu u kreiranju obrazovne politike. ”U ovom istraživanju tražilo se primijenjeno, a ne sadržajno znanje, tražilo se razumijevanje a ne memoriranje”, rekla je Vican istaknuvši da će se u tom smjeru morati poduzeti i zaokreti u obrazovnoj politici.”Ovo je jasna potvrda da u obrazovnoj politici treba krenuti u kurikulumske promjene, usmjerene na jačanje kompetencija učenika”, rekla je Vican.Komentirala je i PISA-ine podatke , po kojima 60 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka ne voli ići u knjižnice, a više od četvrtine ih smatra da je čitanje gubitak vremena. U nacionalnom okvirnom kurikulumu, objavljenom u kolovozu ove godine, upravo smo u čitalačkoj kompetenciji napravili korak naprijed, rekla je istaknuvši da će bitna pozornost biti posvećena motiviranju učenika.PISA (Programme for International Student Assessment) trenutno je najveća međunarodna procjena znanja i vještina učenika u dobi od 15 godina. Provodi se u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama što čini gotovo 90 posto svjetskog gospodarstva. Program se provodi u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009.) i obuhvaća tri područja: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost.
