Rijeka EPK

EMINA VIŠNIĆ ‘Lako je moguće da ćemo morati odgoditi i programe za svibanj’

Davor Mandić

Trenutno radimo na preoblikovanju strateških ciljeva projekta, s fokusom na učinke društvene kohezije i trajno nasljeđe projekta, ali uzimajući u obzir i efekte koje će ova kriza imati na najfragilnije elemente kulturnog sustava



RIJEKA – Hrvatska prvi put u svojoj povijesti ima Europsku prijestolnicu kulture i prvi put predsjeda Europskom unijom. Rezultat: pandemija s kojom se svijet još nije suočio. Naravno, to je međusobno povezano samo u (polu)duhovitim sentencama i memeovima, no činjenica jest da se Rijeka nije pošteno ni zagrijala kao Prijestolnica, a već se morala suočiti s ogromnom krizom. I dok osluškujemo kako će se naši životi uopće odvijati u danima, tjednima i mjesecima što slijede, postavljaju se, naravno, i pitanja što će biti s programima EPK-a, koji su se upravo sada trebali početi intenzivirati. Kako će Rijeka 2020, tvrtka zadužena za provedbu EPK-a, odgovoriti na novonastalu situaciju, provjerili smo kod direktorice Emine Višnić.


Priča kojom smo se strašili kao djeca babaroge bila je: »Ako budeš loš, Maribor će te«. Hoće se reći da nam je kao primjer neuspješnog EPK-a često služio slučaj tog našeg susjeda, iako, naravno, nije uputno ni Maribor baš samo tako otpisati. No činjenica jest da je malo tko mogao i zamisliti ovaj, koronavirus scenarij. Svi EPK programi suspendirani su do 14. travnja, dakle na mjesec dana, kao uostalom i gotovo sva kulturna događanja. Uzdanice toga mjeseca su »Vježbanje života – drugi put«, izložbe Dubravke Ugrešić i Igora Eškinje, projekt o trećoj ženskoj smjeni Milijane Babić, performans Nore Turato…


Preslagivanje programa


Što možete u ovoj fazi reći o tim i ostalim programima? Kojima se od njih traži drugi termin, a koji su već sada eventualno otkazani?




– Prije svega, odbacila bih mit o potpunom neuspjehu Maribora kao EPK-a. Poznato je da se tamo javio čitav niz problema, kao i kod drugih EPK-gradova, a najočitiji je činjenica da se nije uspjela izgraditi planirana infrastruktura te da je puno toga izgubljeno zbog neodgovornog ponašanja politike i političkog prepucavanja između nacionalne i lokalne razine. Mi ovdje takve probleme nemamo. Dapače, projekt funkcionira bez političkih pritisaka (stavimo na stanu neke pokušaje), a nacionalna, regionalna i lokalna razina su dobro koordinirane. Vjerujem da će tako i ostati i da ćemo uspješno prebroditi ovu veliku krizu.


Mislim da je svima jasno da ovu pandemiju koja već sada ima velike, ne samo zdravstvene, već i ekonomske i socijalne posljedice, ne možemo uspoređivati ni sa čim što smo do sada mogli doživjeti. Naravno da ta situacija trenutno za sve nas predstavlja ogroman izazov, kao uostalom i za cjelokupno društvo, ne samo u Hrvatskoj nego u svim zemljama Europe i gotovo cijelom svijetu. Ovo je velika kriza za koju se nitko nije u potpunosti mogao unaprijed pripremiti, jer krizu takvih razmjera nitko nije predvidio.


Mi smo već i na programu festivala Needcompany, krajem veljače, odnosno početkom ožujka, kako je buknula situacija u Italiji, osjetili što znači raditi u situaciji krize koju donosi ovaj virus. Naime očekivana prodaja ulaznica za predstave bitno je izostala na ciljanim stranim tržištima, prije svega u Italiji i Sloveniji, ali i u Hrvatskoj. Podsjećam, to je bilo u trenutku kada su se već u javnosti i medijima počele pojavljivati preporuke o izbjegavanju većih javnih okupljanja, pa tako i kulturnih manifestacija. Pojedinci i veće grupe počele su otkazivati dolaske na programe za koje su već ranije kupili ulaznice. Suočili smo se s činjenicom zazora publike od posjećivanja kulturnih događanja, čak i onih vrhunskih, kao što je to umjetnički rad grupe Needcompany, koja je sigurno jedna od najcjenjenijih predstavnica suvremenog kazališta danas u Europi. O tome govori i činjenica da nije bio u cijelosti iskorišten čak ni kontingent besplatnih ulaznica koje smo već ranije bili osigurali za studente umjetničkih studija, volontere u kulturi i određene druge skupine u cilju razvoja publike. Jasno nam je da se to dogodilo iz već postojećeg straha od epidemije koja je nadolazila.


Pratili smo daljnje preporuke i mjere zaštite od epidemije i, zapravo, obaveza nam je bila, iz odgovornosti prema publici i svim našim sugrađanima, kako u smislu zaštite zdravlja, tako i u smislu osiguranja mogućnosti da program prate u kvalitetnim uvjetima, otkazati i odgoditi manifestacije. Zasad se to odnosi samo na razdoblje do sredine travnja, no s obzirom na nove procjene nacionalnog stožera, vrlo je lako moguće da ćemo morati odgoditi i programe koji su najavljeni za ostatak travnja, moguće i svibanj. Razvoj ove epidemije, kao što i sami znate, teško je precizno predvidjeti pa je i nemoguće već sad donijeti odluke o pojedinim programima. U svakom slučaju, programe nećemo otkazivati ni definirati druge termine sve dok ne presložimo program EPK-a u cjelini.


Posljedice krize


Kao što ste i sami rekli, moguće je da ćete i nakon travnja morati odgoditi programe. Što konkretno poduzimate u smjeru priprema i za taj, još malo crnji scenarij od postojećeg, odnosno o kakvom je preslagivanju riječ?


– Preslagivanje ukupnog programa, na čemu trenutno radimo, izuzetno je zahtjevan posao. Ova nas situacija vraća gotovo na sam početak, jer treba redefinirati ciljeve i prioritete, a u skladu s tim ponovo isplanirati cijeli program i prateće komunikacijske i druge strategije. Pritom valja uzeti u obzir procjene ekonomskih i društvenih učinaka koje će ova kriza imati na sve, pa tako i na EPK. Procjenjujemo u razgovorima s partnerima, umjetnicima i organizacijama što je od planiranih programa moguće realizirati u kasnijim terminima i u kojim terminima. Paralelno, svjesni smo da će zbog ove epidemije posljedice osjetiti čitavo gospodarstvo, a posebno turistički sektor i kulturni turizam, što izravno ima utjecaj i na naše rezultate, kao i na opseg i strukturu programa.Isto tako valja uzeti u obzir da je naša odgovornost – svih nas koji djelujemo u kulturi – jednom kada prođe neposredna opasnost s kojom smo sada suočeni, pridonijeti vraćanju normalnog života i gradnji pozitivne atmosfere u društvu. Pored toga, važno je naglasiti da smo svjesni da će ova kriza imati snažne i najizravnije posljedice na samostalne umjetnike, udruge, umjetničke organizacije i manje tvrtke u kulturnim i kreativnim industrijama. Sve te procjene itekako ozbiljno uzimamo u obzir dok pripremamo strategiju i plan programskih i drugih aktivnosti. Stoga najprije radimo na preoblikovanju strateških ciljeva projekta, s fokusom na učinke društvene kohezije i trajno nasljeđe projekta, ali uzimajući u obzir i efekte koje će ova kriza imati na najfragilnije elemente kulturnog sustava. Uz to, naravno, uzimamo u obzir različite aspekte izvodivosti pojedinih programa u danim okolnostima te financijske mogućnosti, odnosno procjenu učinaka programa u odnosu na potrebno ulaganje sredstava. Vjerujem da je jasno iz navedenog da bi bilo kakvo licitiranje s konkretnim programima u ovom trenutku bilo preuranjeno i zapravo neozbiljno i neodgovorno.

Neizvjesnost


Postoji li pritom mogućnost prilagodbe nekih programa novonastaloj situaciji? Neka sportska natjecanja održavat će se, recimo, bez publike, a u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci otvaranje izložbe »Tragom hrvatske baštine« upriličeno je online…


– Postoji mogućnost, naravno. I to jest jedan od smjerova u kojem razmišljamo. Akcija u PPMHP-u je za svaku pohvalu, no oni su izložbu imali praktički spremnu i sjajno su učinili s online otvorenjem. No to možemo učiniti s dijelom programa, ne možemo s cjelokupnim programom, svim događanjima. U svakom slučaju, naša razmišljanja idu u tom pravcu, ali mnogošto ovisi o razvoju situacije s epidemijom. Ne možete ni umjetnike ili organizatore siliti na pojačane kontakte u cilju organizacije programa ako su preporučene mjere takve da se kontakti izbjegavaju.


Postoji li neko slično krizno iskustvo dosadašnjih EPK-ova, s kojim se o toj temi eventualno konzultirate, odnosno imate li kakvih vanjskih savjetnika oko adresiranja ovih problema?


– Osim što dobivamo poruke moralne podrške i istinskog suosjećanja s raznih strana, uključivo i naših kolega iz drugih EPK-ova, moram reći da se s ovakvim razmjerima krize nije još susreo nijedan EPK. Naime nije se ni Europa u posljednjih pedesetak ili više godina suočila s ovakvom situacijom. Zato je posebno teško svima. I zato je neizvjesnost po mnogim pitanjima jedan od najvećih problema u ovoj situaciji.


Nakon furioznog početka, s otvaranjem koje je uzburkalo mnoge duhove, ali i podiglo svijest o EPK-u, pa i nastavka u vidu, i opet dijelom kontroverznog, gostovanja Needcompanyja, da spomenemo samo najvidljivije programe, ovo je veliki udarac za projekt Rijeke EPK-a. Može li se od toga udarca oporaviti?


– Ja se nadam da ćemo se oporaviti. Svi skupa, kao društvo u cjelini. S otvorenjem smo postigli veliku vidljivost Rijeke u Hrvatskoj i inozemstvu. Ne bih rekla da smo »uzburkali duhove«, osim možda u manjem dijelu društva koje se bavi vrlo prozaičnim temama nacionalizma. Mislim da smo vrlo kvalitetnim programom otvorenja u mnogim srcima pobudili ponos i predstavili modernu propulzivnu Hrvatsku, kulturu koja otvara bitne teme radništva, identiteta, prošlosti i budućnosti Europe. Medijima dugujemo posebnu zahvalnost, jer su otvorenje doista popratili na kvalitetan način, a količina medijskih objava, njihov doseg i pozitivna slika o Rijeci koja je obišla svijet višestruko nadmašuje ulog u produkciju samog događanja. Upravo zato nam je svima neizmjerno žao što se ova kriza s epidemijom koronavirusa pojavljuje u trenutku kada imamo priliku dodatno kapitalizirati cijelu priču. I nažalost, već na prvom sljedećem velikom programu, a to je Needcompany festival, bili su vidljivi učinci te krize.


Odgođeni programi


Zasad se do daljnjeg odgađaju najavljeni događaji projekta Europske prijestolnice kulture:


– Predstava »Vježbanje života – drugi put«– Projekt »Naturografie by Roberto Ghezzi«– Festival susjedstva Delnice »Tajne Lujzijane«– Predstava za djecu »Sretna kućica«– Koncert »Adams, Beethoven, Šostakovič«– Rijeka film festival– Izložba »Crvena škola« Dubravke Ugrešić– Koncert kosovskog benda Tetris– Izložba Milijane Babić i Centra za ženske studije– Prezentacija knjige Nore Turato– Izložba »Sanjaju li biljke sutrašnjicu?« Igora Eškinje– Izložba »Transbalkan«– Koncert Vision String Quarteta– Posjet Odbora za kulturu Europskog parlamenta Rijeci– Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoji drugi programi