Ova knjižica otkriva neobičnu stranu velikoga poljskoga književnika. Tekstove je sabrao i uredio jedan od vodećih istraživača opusa Witolda Gombrowicza Vladimir Bolecki, prvi put su objavljeni 2004., a nit vodilja bila je promišljena i prepoznata, ali suptilna Gombrowiczeva fascinacija životinjama, nerijetko skrivena ispod površine kao samo jedan od slojeva bogatstva jezika i asocijacija koji krase njegov književni rad u ostalim djelima.

U »Bestijarij«, koji izlazi u izdanju Frakture, tako ulaze tekstovi proslavljenoga romanopisca i esejista u kojima se na zanimljive načine razrađuje osebujna nomenklatura od čak 140 životinjskih vrsta koje je Gombrowicz spomenuo u izabranim proznim radovima i na koju čitatelj možda ne bi obratio pozornost da nije ovako maštovito urednički prezentirana.

Bajka za odrasle

Hena com je upravo objavio roman Ivice Ivaniševića »Primavera«, priču o trojici braće čiji se davno rastavljeni životni putevi ponovno sastaju 1939. u rodnom Splitu, pored majčine bolesničke postelje. Isti je nakladnik ukoričio i scenarij »Ustav Republike Hrvatske« Ante Tomića i Rajka Grlića, čiji istoimeni filmski uradak trenutno niže nagrade. Do Interlibera pod egidom Hena coma izlazi i roman prvijenac Davora Mandića »Đavolja simfonija« o odrastanju jednog tinejdžera u Puli devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata.

Od novih naslova prijevodne literature Hena com ističe roman koji tematizira stanje u Čehoslovačkoj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, osobito u umjetničkim krugovima, iznesen iz perspektive osnovnoškolke Helene. Roman Irene Douskove »Ponosni Budi« češki je bestseler, a kazališna predstava dramatizirana po romanu postala je kultna češka predstava koja ne silazi s repertoara.

Argentinac Manuel Puig hrvatskoj publici poznat po slavnom »Poljupcu žene pauka« u Hena comu objavljuje »Crvene usnice« – oštru i kritički intoniranu, ali zabavnu priča o Argentini između 1930. i 1940. godine.

Dugogodišnjem Frakturinom kućnom autoru Miljenku Jergoviću uskoro izlazi novi roman, koji je premijerno, prije pola godine, izašao na poljskom jeziku. »Wilimowski« je priča s jedne strane o poljskoj obitelji koja 1938. dolazi na Jadran opremljena radioaparatom kako bi slušala prijenos četvrtfinalne utakmice svjetskoga prvenstva u nogometu između Poljske i Brazila. S druge strane to je priča o nesretnom naslovnom liku, nogometašu iz Šleske, Nijemcu koji je igrao za poljsku reprezentaciju.

Autor iznimno nagrađivanog prvijenca »Kako vojnik popravlja gramofon« Saša Stanišić u Frakturi uskoro izdaje svoj drugi roman »Prije slavlja«. U toj »bajci za odrasle« s uzbudljivo i inteligentno prosutim elementima kriminalističkoga zapleta, Stanišić samouvjereno korača dobro uhodanom stazom guste i razrađene mreže asocijacija iz kolektivnog imaginarija i dostupnih mitova.

Kapitalci

Iz Frakturine izdavačke mašinerije izlaze i prijevodi dvaju nobelovaca, odnosno njihovi prvi romani. Riječ je naslovima »Trg Zvijezda« – Francuza Patricka Modiana, koji je prvi put objavljen 1968. godine i »Crveni sirak« Kineza Moa Yana, objavljenog 19 godina kasnije. »Crveni sirak« najvažniji je Mo Yanov roman, koji je osvojio sve glavne kineske nagrade, a poslužio je i kao predložak za film nagrađen na Berlinskom filmskom festivalu i nominiran za Oscara.

Valja svakako spomenuti i »Judu« Amosa Oza, koji se ovim romanom vraća u zimu 1959. kada se studentu Šmuelu Ešu ruši čitavi svijet pa pronalazi stan i posao u staroj jeruzalemskoj kamenoj kući na rubu grada drugujući s mudrim starcem i senzualnom i dvostruko starijom Atalijom Abarbanel.

Iz produkcije naklade Ljevak upravo je izašla obiteljska priča »Vice Versa«, novi roman Ankice Tomić, dok VBZ nakon »Knjige mojih života« Aleksandara Hemona – Sarajlije s čikaškom adresom koji piše na engleskom jeziku – objavljuje njegovi novi roman »Kako su nastajali ratovi zombija«. U crnohumornom štivu Hemon progovara o bosanskim imigrantima, ratnim veteranima, »običnim« Amerikancima, redom, iznutra mrtvim ljudima.

Do Interlibera u rukama bi, zaslugom ovoga izdavača mogli imati i novi, kako kritika kaže, najbolji roman, slavnog engleskog pisca Hanifa Kureishija »Posljednja riječ«. Kureishi je napisao priču o pisanju, vajldovski lucidnu, prepuna sočnih dijaloga i replika za pamćenje.

S pečatom VBZ-a izlazi uskoro i hrvatski prijevod »Nevjerojatna i tužna povijest nevine Erendire i njezine bezdušne babe« još jednog nobelovca, majstora magijskog realizma Gabriela Garcije Marqueza. Ova jedinstvena kolekcija sadrži sedam priča nastalih od 1968. do 1972., od kojih sve (osim »More izgubljena vremena«) pripadaju njegovoj zreloj stvaralačkoj fazi.

I kako to obično s prijevodnom literaturom u Hrvata biva, uz dužno priznanje alkemičarskim financijskim vještinama domaćih nakladnika, s prijevodima naprosto nekoliko godina kaskamo za siromašnijim susjedima razumljivog nam govornog područja. Baš kao što smo, primjerice, i spomenutog Kureishija mogli čitati već 2014 na srpskom, roman nobelovca Orhana Pamuka »Čudan osjećaj u mojoj glavi« mogli smo već nabaviti u srpskom i bosanskom izdanju.

Za hrvatske čitatelje pobrinuo se njegov dugogodišnji izdavač, još iz prednobelovskog doba, »Vuković&Runjić«. Ovaj će izdavač zanimljivu Pamukovu ljubavnu priču o prodavaču boze, kroz koju se zrcale turbuletne društveno-političke prilike suvremene Turske, lansirati u knjižare ove jeseni. Bujrum!