Predstavljena monografija

Branka Marčeta: Ukoričen iznimni opus

Svjetlana Hribar

Na obje linije svog profesionalnog kretanja – pedagoškoj i umjetničkoj – Branka Marčeta ostavila je mediteranski trag kreativne volje, slikarskog talenta i ljudske dobronamjernosti



OPATIJA Pred prepunim holom opatijske Vile Angiolina predstavljena je sinoć monografija opatijske slikarice i pedagoginje Branke Marčeta – autorski rad Nataše Šegota Lah i Vladimira Gudca, u nakladi Hrvatskog muzeja turizma. Autor fotografija je Zdravko Kopas, a dizajn knjige potpisuje Marko Srdoč. 


  Branki Marčeta, koja je paralelno i s jednakim žarom vodila život pedagoga i samostalnog umjetnika, obratila se Nataša Šegota Lah iskazujući radost što se knjiga, koju se dugo čekalo, konačno i dogodila:  

  – Nadam se da će svaki njen čitatelj i osoba sklona likovnoj umjetnosti, listajući ovih tristotinjak stranica, vidjeti koliko je Vaš rad bio plodan, raznolik i kvalitetan. Na obje linije svog profesionalnog kretanja – pedagoškoj i umjetničkoj – ostavili ste osunčani mediteranski trag kreativne volje, slikarskog talenta i ljudske dobronamjernosti – rekla je Šegota Lah, napominjući da je najteži dio posla bio izdvojiti radove što će se naći u knjizi, koja ovako ukoričenu retrospektivu slikarice stavlja na uvid gradu Opatiji, struci i novim generacijama. 


  O životu Branke Marčeta govorio je Vladimir Gudac. Uz biografske podatke on je između ostalog istaknuo da je provodeći intermedijalni likovni odgoj, svojim radom ona učinila opatijsku osnovnu školu jedinstvenom: – Njen autorski umjetnički rad nikada ne bi bio takav da nije bilo škole, kao što je i njeno pedagoško djelovanje izraslo iz interakcije s umjetničkim izrazom. 




  Jedan od recenzenata knjige, Berislav Valušek, rekao je da je tek čitajući monografiju postao svjestan vrijednosti opusa Branke Marčeta. 


  – Samo učestali niz izložaba (jedna se trenutno održava u »Šporeru«) mogao bi prikazati taj golemi ali prije svega značajan opus. Informaciju o njemu daje ova knjiga, koja unutar korica čuva tajnu – rekao je Valušek, složivši se s konstatacijom Nataše Šegota Lah da službena kritika nije baš najbolje razumjela modernost umjetnosti Branke Marčeta: »Za tradicionaliste je bila isuviše moderna, a za moderniste – isuviše figuralna«. 


  Branka Marčeta zahvalila je gradu Opatiji, autorima monografije, ali u prvom redu svojim dvjema učenicama, koje su – potaknute neizvjesnošću tiskanja knjige – pokrenule peticiju i skupljale potpise sugrađana za objavu njene monografije.  

– Kad sam došla u Opatiju 1964. godine nisam ni sanjala da ću tu provesti život. Vrijeme je naprosto proletjelo, moj pedagoški rad mi je pružio neizrecivo zadovoljstva i s ljubavlju do danas čuvam mnoge učeničke radove. Voljela bih u »Šporeru« napraviti izložbu tih radova, kako bi danas zreli ljudi vidjeli svoje dječje crteže i da im ih konačno vratim… Opatijska škola uzvratila mi je ljubav, omogućivši mi da i nakon odlaska u mirovinu zadržim jednu učionicu kao svoj atelje, a ja sam zauzvrat nastavila raditi s darovitim učenicima, sve do 2011. godine, rekla je slikarica. 


  Čestitajući Branki Marčeta na monografiji, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić je rekao kako je i on bio jedan od njenih učenika, ali i napomenuo da su to bili i svi opatijski gradonačelnici prije njega.