Svi pretpostavljaju da je zimska vožnja najopasnija, ali istraživanje koje je provela tvrtka carVertical pokazuje da listopad ima najveću stopu nesreća u Hrvatskoj s 9,3 posto, dok je prosinac među najsigurnijima sa 7,6 posto.

Ključni nalazi carVerticalove analize podataka o nesrećama u Hrvatskoj pokazali su da su mjeseci s najviše prometnih nesreća lipanj, srpanj i listopad dok su najsigurniji mjeseci travanj, kolovoz i prosinac.

Iz carVertikala ističu kako teški uvjeti na cestama ne dovode uvijek do povećanja broja sudara. Mnogi vozači vjeruju da surovi zimski uvjeti značajno povećavaju stopu prometnih nesreća, no statistike pokazuju drugačije. Stručnjaci za sigurnost na cestama slažu se da su vozači zimi obično oprezniji, što dovodi do manjeg broja ozbiljnih prometnih nesreća.

Izazovni uvjeti

U Hrvatskoj je najveći udio zapisa o oštećenjima zabilježen u listopadu (9,3 posto), srpnju (9,2 posto) i lipnju (8,7 posto). Najniži udjeli zabilježeni su u travnju (7,4 posto), prosincu (7,6 posto) i kolovozu (7,9 posto).

– Na ovo mogu utjecati izazovni jesenski uvjeti u listopadu i povećana prometna aktivnost ljeti. Kako temperature rastu, vozači se obično osjećaju sigurnije u svoje automobile. No, u kombinaciji s gušćim prometom to često dovodi do većeg rizika od prometnih nesreća, kaže Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u carVerticalu.

Međutim, analiza podataka pokazala je da, iako je broj prometnih nesreća na vrhuncu u listopadu, najviša prosječna cijena štete zabilježena je u kolovozu, u iznosu od 2.245 eura. Nasuprot tome, u ožujku je zabilježen najniži prosjek, koji je bio 13,5 posto niži.

Viša prosječna cijena štete u kolovozu može biti povezana s velikim brojem putovanja na velike udaljenosti tijekom ljetnih praznika, kada vozači dugo voze autocestama većim brzinama, što sudare čini težima. Osim toga, gust turistički promet i nepoznate rute mogu dovesti do kompleksnijih prometnih nesreća u kojima sudjeluje više vozila ili su troškovi popravka veći.

Dvije trećine stranci

Prema podacima MUP-a, prošlog ljeta strani državljani sudjelovali su u gotovo 62 posto prometnih nesreća, navode, pak, iz tvrtke Kompare, hrvatskog nezavisnog komparatora osiguranja, telekom usluga i kredita.

Od lipnja do rujna 2024. godine, zabilježeno je ukupno 13.670 prometnih nesreća, 93 ih je rezultiralo tragičnim ishodom, 1.302 s teškim tjelesnim ozljedama i 3.435 s lakim tjelesnim ozljedama. U čak 8.459 nesreća sudjelovali su strani državljani ili vozila registrirana u inozemstvu. Od toga je 37 rezultiralo smrtno stradalim osobama, 552 s teškim tjelesnim ozljedama i 1.086 s lakim tjelesnim ozljedama. Drugim riječima, gotovo dvije trećine prometnih nesreća uključivale su strance.

Postupak nakon sudara sa stranim vozilom ne razlikuje se puno od onog s vozilom hrvatskih registarskih tablica. Prvo i najvažnije, treba se uvjeriti da su svi sudionici dobro i da je nezgoda adekvatno zaštićena. Svaki je vozač dužan osigurati nesmetano kretanje prometa, no prije uklanjanja vozila s ceste poželjno je fotografirati nezgodu. Vozači često nisu sigurni trebaju li odmah zvati policiju, ali u slučaju sudara sa stranim vozilom to je gotovo uvijek neophodno. Policija službeno evidentira nesreću, a njezin izvještaj može poslužiti kao ključni dokaz u kasnijim procesima odštete.

Isplata obeštećenja ako vas udari strani vozač nešto sporija

Prometne nesreće tijekom turističke sezone nažalost nisu rijetkost, pa ni one sa stranim vozačima. No, uz jasno razumijevanje procedure prijave štete moguće je brzo i učinkovito riješiti postupak. Štetu je potrebno prijaviti Hrvatskom uredu za osiguranje, a Bojan Radlović, predsjednik uprave Kompare.hr kaže da je rok za rješavanje šete uzrokovane stranim vozilom nešto duži – 90 dana.

– U tom roku osiguranje je dužno isplatiti štetu oštećenoj osobi. Klijente upućujemo da u slučaju nesreće zovu policiju, ali i prikupe svu dodatnu dokumentaciju. To znači da fotografiraju vozilo, ispune europsko izvješće i zatraže zelenu kartu drugog sudionika. Sve to može pomoći u dokazivanju okolnosti nesreće, ali i ubrzavanju procesa isplate, kaže Radlović.