Femicid u Otvorenom

Lorena Zec: Koliko je štetno što se širi snimka ubojstva u Rijeci, treba li za to netko odgovarati?

Portal Novi list

Lorena Zec / Foto HTV

Lorena Zec / Foto HTV

Prvo, dodatno nanošenje boli osobama koje su povezane sa žrtvama, uništavanje dostojanstva osobe koja je na ovakav način stradala. Širenje te snimke u svima nama stvara sumnju u procese koji se dešavaju u istrazi



Crna lista femicida u Hrvatskoj duža je za još jedno ime, muškarac je ubio stariju ženu u Rijeci, usred bijela dana, na javnom mjestu. Je li se ubojstvo moglo spriječiti? Tko je trebao reagirati? Poduzimamo li dovoljno kao društvo da se smanji stopa nasilja nad ženama, pogotovo broj zločina koji rezultiraju smrću?


O svemu tome razgovaralo se u emisiji Otvoreno HTV-a.


Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče, rekao je kako je slučaj ubojstva u Rijeci vjerojatno kod većine izazvao nelagodu, tugu i strah.


Psihopatske crte




Kazao je kako ovakve zločine obično počine osobe koje su većinu svog života imale neke psihopatske crte.


– To je kada osoba uživa nanijeti bol drugoj osobi. Takve stvari se mogu prevenirati, potrebno je takve osobe zaustavljati dok su napravile neki manji napad.


Vrlo rijetko se događaju ovakve stvari da netko ima tu psihopatsku strukturu pa da je odjednom napravio ubojstvo. Društvo ako vuče prave poteze može većinu ovakvih događaja prevenirati. Većina je napravljena iz pobuda nanošenja boli ženama, slabijima, drugačijima.


Jedan mali dio počine osobe koje imaju značajne mentalne poremećaje i bolesti, npr. shizofreniju. Tada se kaže da su to počinili u stanju psihotičnosti.


– To je netestiranje realiteta. To se rijetko događa, npr. da neka osoba misli da je netko, tko je u dućanu kupio čokoladu, zapravo kupio bombu da je ubije pa je napadne. To mora biti jasno dokazivo i onda se takve osobe upućuju na čuvanje i obvezno liječenje, pojasnio je Bagarić.


Ne treba tražiti izlike


Istaknuo je kako osobe koje imaju depresiju, anksiozne poremećaje ili su ovisnici podliježu istoj odgovornosti kao i sve druge osobe.


– Ne trebamo odmah tražiti izlike, dok se ne dokaže da je netko psihotičan, uvijek takve stvari treba označavati u javnosti – da se to dogodilo jer je netko htio nanijeti bol iz psihopatskih razloga.


Četvrtina ljudi ima psihičke smetnje koje se mogu označiti kao mentalni poremećaji. Znači li to da bi četvrtinu populacije trebalo izuzeti?, upitao se.


– Nekad bi u tramvaju svi skočili da zaštite ženu, a danas je popularno da se ne miješamo u poslove susjeda, prijatelja, kolega.


Ljudi se nisu tako razvijali, mi smo osobe koje se rađaju, žive i umiru u grupi. Mi idemo u suprotnom smjeru, rekao je Bagarić te upozorio kako mnogi pokušavaju relativizirati ovakve tragične događaje.


Karačić: Napali su me u tramvaju


Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, rekla je kako je osobno doživjela napad u tramvaju.


– Završila sam na podu. Napadač me davio. Imala sam sreće da je jedan mladić od 18 godina vidio valjda u meni svoju majku i povukao je tog čovjeka da me spasi. Mislim da me danas više ne bi bilo, prisjetila se.


Karačić je rekla da ju je posebno zabrinulo što je kao žrtva morala dokazivati što se dogodilo i boriti se sa sustavom da se sankcionira počinitelj.


– Nisam u tome imala uspjeha. Bez obzira na sve pozitivne promjene u društvu posljednjih 10-20 godina, mi još uvijek se vrtimo oko te teme je li to rodno uvjetovano nasilje i o nasilju razgovaramo tek kad se dogode ovakvi zločini.


Nasilje, bez obzira o kakvoj se vrti radi, je općedruštveni problem. Zajednica bi morala konačno početi raditi nešto, da imamo prevenciju, da se učimo biti nenasilni, da učimo kontrolirati emocije, rekla je.


Zec: Važno je pričati o nasilju nad ženama


Lorena Zec, psihologinja Udruge SOS Rijeka, rekla je kako u ovom slučaju postoji mogućnost da je netko nekad prije trebao vidjeti potencijalno opasnu osobu.


Naglasila je koliko je važno pričati o nasilju nad ženama.


– Mi smo već godinama trebali imati usustavljenu prevenciju koja je napravljena na znanstvenim temeljima, koja je strateški planirana i koja je podržana od strane države. Važna je suradnja svih dionika u toj prevenciji.


Drugi korak je da o nasilju pričamo redovito, često i ozbiljno, da nasilje nad ženama ne banaliziramo rečenicama: “To je jedan kreten napravio”.


To šalje poruku potpune bespomoćnosti sustava, a to nije istina. Sustav bi trebao raditi na tome da ovakve situacije prevenira, rekla je Zec.


Apelirala je na sve institucije i organizacije civilnog sektora da se napravi analiza svih slučajeva femicida te da rezultati budu transparentni kako bi se iz njih moglo nešto naučiti.


Širi se snimka tragičnog ubojstva


Upozorila je koliko je štetno što se počela širiti navodna snimka tragičnog ubojstva u Rijeci.


– Prvo, dodatno nanošenje boli osobama koje su povezane sa žrtvama, uništavanje dostojanstva osobe koja je na ovakav način stradala.


Širenje te snimke u svima nama stvara sumnju u procese koji se dešavaju u istrazi, kako je snimka izašla van, treba li za to netko odgovarati?, rekla je Zec i naglasila kako nasilje prema ženama nije nikada otišlo iz javnog prostora.


Kučer: Groteskna situacija koja oslikava nemoć i neinteres društva


Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica udruge Domine, rekla je kako je najveći šok da se takvo brutalno nasilje dogodilo usred bijela dana u javnom prostoru.


– Groteskna simbolična situacija koja oslikava svu nemoć, nerazumijevanje, neinteres društva. Netko je okrenuo glavu, netko je pokušao pomoći. Ali dogodilo se što se dogodilo, nekakav kreten i nasilnik je oduzeo nečiji život.


Ja bih rekla da je to jedan pokazatelj nerazumijevanja čitavog koncepta muškog nasilja. Drugo što smo zapazili, da se nije dogodio smrtni ishod, bojim se da bismo dobili još jedan prekršaj, rekla je Kučer.


– Činjenica je da se radi o društveno prihvatljivom obrascu koji žene stavlja u poziciju nemoći, a muškarce u poziciju da si daju za pravo da odlučuju o životu žena, rekla je Kučer.


Upozorila je kako nasilje nema klasu niti socijalni status.


– Nema veze radi li se o ženi s doktoratom ili primateljicom socijalne pomoći. Isto vrijedi i za počinitelje. To nikoga ne mimoilazi. Čitavo društvo se mora mijenjati, moramo uvoditi programe nenasilne komunikacije, rekla je Kučer dodajući da nije dovoljno donijeti zakone nego ih treba znati i primjenjivati.


– Bitno je prihvatiti činjenicu da su žene u društvu ugroženije i izloženije upravo zato jer su žene, poručila je.


Podaci nam govore da smo u ozbiljnom problemu


Podaci nam govore da smo u ozbiljnom problemu, istaknula je Karačić. Mi ništa ne činimo da se prevenira kazneno djelo.


– Imamo dvostruke poruke. Mi se pozivamo na to da smo društvo nulte tolerancije na nasilje, a istovremeno imamo nasilnu javnu komunikaciju koja zabavlja građane, a istovremeno mladima se šalje poruka da je to simpatično i dobro, a i prihvatljivo. Napadaju se stručnjaci, ali se ne smiju napadati političari, gdje smo to mi pita se Karačić.


Bagarić naglašava kako je pružiti ruku nekome važno te je važna rana edukacija kako bi se naučio razvoj empatije. Ona se ne rađa, ona se razvija – naglašava Bagarić.


– Građani su uznemireni i sve ono što ne krši tijek istrage, policija bi trebala odgovoriti. Istina je ozdravljujuća u društvu, a nje ili nema ili je iskrivljena ili je kasna. Država ima obavezu da govori istinu, rekao je Bagarić i dodao da oni koji trebaju govoriti, odnose se prema građanima bahato i arogantno, rekao je.


Na pitanje koliki je problem stigme žrtve, Zec je rekla kako su komentari na društvenim mrežama slika onoga u čemu živimo, a to je da je razina okrivljavanja žrtve veoma visoka.


U prošloj je godini porastao udio kaznenih djela u odnosu na prekršajni dio, no sustav ne funkcionira, naglasila je Kučer.


Femicid kao teško kazneno djelo


– To što smo donijeli zakone, to ne znači da se isti provode na pravi način.


– Ako je bilo prihvatljivo prije 20-30 godina da silovanje u braku nije kazneno djelo, onda je potrebno da femicid bude klasificiran u kaznenom zakonu kao teško kazneno djelo, rekla je.


To što smo donijeli zakone, to ne znači da se isti provode na pravi način.


– Ako je bilo prihvatljivo prije 20-30 godina da silovanje u braku nije kazneno djelo, onda je potrebno da femicid bude klasificiran u kaznenom zakonu kao teško kazneno djelo, rekla je.


Zec govori kako se svako nasilje nad ženama treba ozbiljno shvatiti i ne banalizirati ga.


Kučer je pozvala sve institucije da konačno prihvate činjenicu da nasilje muškaraca nad ženama nije prihvatljivo.


Karačić se složila sa svime i rekla kako se svi trebaju odrediti prema nasilju prema ženama.


Bagarić je zaključio kako se ovaj problem može prevenirati.