Foto Davor Kovačević
Krajnji korisnici do sada su zatražili naknadu samo 231 milijuna, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto ukupno odobrenog iznosa.
povezane vijesti
- Za gotovo polovicu Europljana Trump je “neprijatelj EU”; većina ne vjeruje da bi se obranili od ruske agresije. Evo što misli Hrvatska
- Hrvatska je u socijalizmu bila euro-šampion naturizma. U 2025. naše vijećnike grozi i toples dok ostatak EU…
- Od Nove godine poskupljuju struja, dopunsko zdravstveno, komunalna naknada i cestarina
ZAGREB – Zbog zastoja u obnovi Hrvatska bi mogla ostati bez milijardi kuna iz EU, piše u petak Večernji list navodeći da su krajnji korisnici dosad zatražili samo 231 milijun, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto od odobrene 5,1 milijarde kuna.
Rok za povlačenje 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti koje su Hrvatskoj doznačene još krajem studenoga prošle godine za sanaciju šteta koje su u razornom zagrebačkom potresu pretrpjele zgrade javne namjene istječe za sedam mjeseci, a sudeći po podacima o dosadašnjem ugovaranju i povlačenju, šanse da do tada iskoristimo veći dio tog novca su minimalne, navodi dnevnik.
Kako je Večernjem listu jučer potvrđeno u Ministarstvu graditeljstva, krajnji korisnici do sada su zatražili naknadu samo 231 milijuna, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto ukupno odobrenog iznosa.
Fond solidarnosti namijenjen je sanaciji u vodoopskrbi, prometu, zdravlju i obrazovanju, obnovi kulturne baštine, a krajnji korisnici su škole, fakulteti, bolnice i sl., koji na temelju raspisanih javnih poziva potpisuju ugovore s ministarstvima ili jedinicama lokalne samouprave.
Javni pozivi raspisani su u siječnju, a prema podacima ministarstva do kraja listopada sklopljeno je 255 ugovora vrijednih ukupno 7,9 milijardi kuna, od čega će se dio financirati iz Fonda solidarnosti, a dio iz drugih izvora. No, pravi posao tek slijedi.
Po svim tim ugovorima moraju se prije svega raspisati natječaji za projektiranje, a zatim i izvođenje radova što je, čak i ako se nađe dovoljno projektanata i građevinske operative, posao koji zahtijeva minimalno šest mjeseci.
Preduvjet da bi se za projekt dobio europski novac je izdani račun, što znači da se do zadanog roka u lipnju moraju izvesti i neki radovi, a to uz spomenute brojke izgleda kao nemoguća misija.
Da je u pripremi za povlačenje novca za sanaciji nakon zagrebačkog potresa bilo nesnalaženja, i to zbog manjka iskustva, priznaju i u Ministarstvu graditeljstva, no očekuju kako će se te greške izbjeći kod povlačenja novca za obnovu Banovine.
Hrvatska će za to dobiti 319 milijuna eura, a vlada je ovaj put unaprijed utvrdila arhitekturu koordinacijskih i provedbenih tijela. Zbog toga će, očekuju u ministarstvu, javni pozivi za obnovu iz Fonda solidarnosti ovoga puta biti raspisani odmah nakon što Europski parlament odobri novac.