Covid izazov

Zašto će Njemačka i ovu gospodarsku krizu preživjeti lakše od ostatka Europe

Branko Podgornik

Foto Reuters

Foto Reuters

Francuska, Italija i Španjolska, koje jako ovise o turističkim i ostalim uslugama, teže će se vratiti na staro. U prvom tromjesečju one su od pandemije imale znatno veće štete nego Njemačka



Masovno ograničavanje kretanja u Europi, koje je počelo sredinom ožujka, prouzročilo je ozbiljan pad gospodarstva u cijelom prvom tromjesečju. U 19 članica eurozone pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu iznosio je 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, potvrdio je Eurostat.


Najteže su pogođene četiri najveće zemlje – Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska – koje čine dvije trećine gospodarstva eurozone.


Promatrači vjeruju da će oporavak eurozone biti težak, jer se gospodarstvo zaustavilo još u posljednjem tromjesečju prošle godine, dok koronavirusa nije bilo. Osim toga, eurozona sada klizi već u treću krizu u posljednjih 12 godina.




Prva je izbila u jesen 2008. godine. Druga je bila dužnička kriza iz 2011. godine, koja je izbila kao posljedica prve. Predstojeća kriza, kažu, bit će veća od dosadašnjih, jer je i udarac pandemije gospodarstvu strašan.


Najlakše bi se mogla oporaviti Njemačka koja je u prvom tromjesečju zabilježila pad gospodarstva od 2,3 posto na godišnjoj razini. Ta lokomotiva europske ekonomije ima najveći udio industrije i najmanje je ovisna o turizmu te sektoru usluga, koji su najviše pogođeni pandemijom.


Proizvođači će se lakše oporaviti nego prometne i turističke kompanije. To potvrđuje i iskustvo Kine, gdje je u prvom kvartalu gospodarstvo potonulo 6,8 posto. U travnju je kineska industrija uglavnom proradila, dok oporavak potrošnje stanovništva, prometa i turizma zaostaje.


Ogromna pomoć


Francuska, Italija i Španjolska, koje jako ovise o turističkim i ostalim uslugama, teže će se vratiti na staro. U prvom tromjesečju one su od pandemije imale znatno veće štete nego Njemačka, koja je provodila i malo blaže mjere protiv virusa.


U Francuskoj je BDP pao 5,4 posto, u Italiji 4,8 a u Španjolskoj 4,1 posto. Usto, mjere za preživljavanje gospodarstva u tim zemljama siromašnije su nego u Njemačkoj, koja je za preživljavanje svoga gospodarstva tijekom zastoja osigurala 750 milijardi eura, ako se uračunaju i kreditna jamstva poduzećima.


Dok njemačko gospodarstvo čini petinu europskoga, ono je za preživljavanje primilo više od 50 posto ukupne financijske pomoći dodijeljene u članicama EU-a, sudeći prema vrijednosti odobrenja koja je Europska komisija nedavno dala vladama u EU-u.


Usto, njemački ministar financija Olaf Scholz najavio je za lipanj novi paket pomoći, koji će služiti izlasku ekonomije iz recesije. Ipak, i najveće gospodarstvo teže će se oporavljati budu li Italija, Francuska i Španjolska zaostajale.


– Njemački oporavak bit će sputan zbog problema posvuda u Europi, kaže Jack Allen‑Reynolds, ekonomist iz londonskog Capital Economicsa, koji u drugom kvartalu u najjačoj europskoj zemlji predviđa pad BDP-a znatno veći od službenih procjena.


Stvar je u tome što su kompanije u Njemačkoj otvorile puno tvrtki u inozemstvu, pa se oko 20 posto nove vrijednosti gospodarstva te zemlje stvara putem međunarodnih opskrbnih lanaca, podsjeća Katharina Utermöhl, ekonomistica iz Allianza.


Neizvjesna jesen


– Nejednaki ekonomski oporavak u Europi može stoga odgoditi ponovno aktiviranje opskrbnih lanaca u zemljama poput Njemačke, koje su ranije otvorile gospodarstvo, upozorava Utermöhl.


Od sredine svibnja najveći dio gospodarstva u Europi i svijetu ponovno se otvara, ali oporavak će ovisiti o kretanju pandemije. Ako se virus vrati najesen ili zimi, poduzećima opet mogu zaprijetiti zastoji.


Na to je upozorio Jerome Powell, predsjednik najznačajnije središnje banke u svijetu, američkih Federalnih pričuva. SAD je već u prvom tromjesečju zabilježio pad gospodarstva od 4,8 posto.


– Ne bude li drugog vala koronavirusa, mislim da ćemo stabilan oporavak gospodarstva vidjeti u drugoj polovini ove godine, rekao je Powell. Međutim, za puni oporavak trebat će neko vrijeme, možda do kraja iduće godine.


»Da bi se gospodarstvo potpuno oporavilo, ljudi će morati biti potpuno sigurni. A to može pričekati dok ne dođe cjepivo«, procijenio je Powel.


Pedeset milijuna radnika u Europi na čekanju


Europske zemlje bilježe već 50 milijuna zaposlenih na čekanju zbog zastoja gospodarstva, prema podacima Financial Timesa. Istodobno, u SAD-u je u posljednja dva mjeseca na burzi završilo čak 36,5 milijuna radnika.


Dok se nezaposlenost u EU-u nije povećala, u SAD-u je do sredine svibnja skočila na 20 posto.


Tu veliku razliku ekonomisti tumače činjenicom da vlade EU-a daju pomoć poduzećima kako ne bi otpuštala radnike, dok u SAD-u uglavnom nije tako, već vlasti daju pomoć radnicima kada dođu na burzu.


Većina nezaposlenih u SAD-u, prema anketama, očekuje povratak na posao.