Zapadni diplomati uputili su u srijedu oštro upozorenje lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog njegovih planova za izdvajanje Republike Srpske iz ustavnopravnog poretka BiH, no on je odmah uzvratio porukom kako od njih ne misli odustati, čak i po cijenu sankcija.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), tijela koje nadzire provedbu Daytonskog sporazuma, po riječima visokog predstavnika Christiana Schmidta, osudio je postupke vladajuće koalicije u RS predvođene Dodikom koji “ozbiljno podrivaju daytonski okvir i narušavaju stabilnost u BiH i regiji” i time pokušavaju poništiti sve što je postignuto u proteklih 26 godina.

Razmatrali nametanje sankcija

“U zaključcima nakon sjednice stoji kako je PIC još jednom potvrdio nedvojbenu opredijeljenost za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta te je podsjetio da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da oni pravno postoje samo na temelju ustava države”, kazao je Schmidt.

Upravni odbor PIC-a također je ponovo dao punu potporu Schmidtu kao visokom predstavniku, unatoč osporavanjima njegova mandata koja dolaze iz RS, ali i Rusije i Kine. Predstavnik Rusije koja je također članica PIC-a, nije sudjelovao na sjednici Upravnog odbora održanoj u srijedu.

Schmidt je potvrdio kako su on i drugi zapadni diplomati razmatrali uvjetovanje financijske potpore, uključujući nametanje sankcija, nastave li u RS-u ignorirati upozorenja međunarodne zajednice. U zaključcima Upravnog odbora PIC-a također je istaknuto kako će potezi koje poduzima bilo koja strana i kojima se ugrožava mir imati posljedice.

“Uvijek sam govorio da u ladici imam ‘bonske ovlasti’ i one su mi i dalje na raspolaganju, no ja želim da ova zemlja sama odluči”, kazao je Schmidt odgovarajući na pitanje je li osobno pripravan za neke konkretne korake, posebice odmah nakon sjednice parlamenta RS najavljene za petak, kada se očekuju odluke o planovima koje iznosi Dodik.

Schmidt je pozvao političke stranke u BiH da u parlamentarnoj proceduri sami usvoje zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina navodeći da bi u tom slučaju bio spreman povući zakon kojega je potkraj srpnja nametnuo njegov prethodnik Valentin Inzko, što je vlastima u RS poslužilo kao povod za blokiranje rada središnjih tijela državne vlasti.

Čelnik bosanskih Srba Dodik je u Istočnom Sarajevu gotovo istodobno kazao kako je razočaran zaključcima Upravnog odbora PIC-a jer je očekivao da oni odmah povuku nametnuti zakon o zabrani nijekanja raznih zločina pa bi nakon toga dužnosnici iz RS prekinuti bojkot središnjih tijela vlasti, no kako se to nije dogodilo pa će se blokade nastaviti.

“Sve kvalifikacije koje su oni dali za nas su nevažeće”, kazao je Dodik najavivši kako će on “djelovati u ime naroda”, što god međunarodna zajednica o tome mislila, pa i po cijenu sankcija.

Održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS, najavljene za petak, opisao je kao političku inicijativu za očuvanje izvornih ovlasti tog entiteta ustvrdivši kako RS i dalje ima pravo na vojsku kao i carinski i porezni sustav te na svoje pravosuđe. On očekuje da će parlament RS donijeti odluku kojom će poništiti ranije suglasnosti za prijenos ovih ovlasti na razinu BiH, kao i sve odluke i zakone koje su od 1997. nametnuli visoki predstavnici.

Schmidt: Prijetnje bojkotom izbora u BiH su neprihvatljive

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt kazao je u srijedu kako bojkot izbora u toj zemlji nije nikakvo rješenje o kojemu bi političke stranke trebale razmišljati, dodajući kako postoje naznake da je ipak blizu konačni dogovor o novom izbornom zakonu.

Schmidt je novinarima u Sarajevu rekao kako mu se ne dopada prijetnja “mostarizacijom”, čime je aludirao na najave predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića kako će ta stranka bojkotirati naredne izbore, planirane za listopad 2022., ne bude li u međuvremenu postignuta suglasnost o promjenama izbornih pravila kako bi i Hrvati mogli birati svog člana Predsjedništva BiH.

“Mostarizacija ne odgovara mojim političkim idejama”, kazao je Schmidt podsjećajući na termin kojega političari u BiH kolokvijalno koriste kako bi podsjetili da u Mostaru nije bilo izbora deset godina, jer je toliko trebalo za politički dogovor o izbornim pravilima za taj grad.

Schmidt je kazao kako je problem kod dosadašnjih pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH to što neki ljudi imaju zamisao po kojoj bi “u ustav trebalo ugraditi kakvi će biti izborni rezultati, iako bi o njima trebali odlučivati građani”.

On vjeruje kako će pregovori koji traju već godinama i u kojima trenutačno posreduju posebni američki izaslanik Matthew Palmer i ravnateljica pri službi za vanjske poslove EU Angelina Eichhorst, ipak uskoro dati rezultate.

Palmer i Eichhorst narednog bi tjedna ponovo trebali boraviti u BiH i pokušati navesti domaće političare na konačni dogovor kako bi se nakon toga odgovarajući prijedlozi izmjena izbornog zakona, ali i ustava, uputili u parlamentarnu proceduru.

“Optimističan sam da ćemo nešto uspjeti uraditi. Koliko sam shvatio, (političari) su se dosta su približili stajalištima u nastojanju da se dođe do rezultata”, kazao je Schmidt.