NEMAJU SLUHA

Zamke birokracije. Nakon diplome zakasnio s prijavom na HZZO, pa zdravstveno plaća 97€ mjesečno

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

Zagrepčanin T. B. diplomirao je u listopadu 2023., a u prosincu se prijavio na burzu rada. Tamo su mu priopćili da nema pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba



Studenti koji su pri završetku studiranja morali bi dobro pripaziti na rokove u kojima se, nakon što diplomiraju, moraju prijaviti nadležnim institucijama da bi regulirali svoj status.


Vrlo se lako, naime, može dogoditi da, zbog nepažnje ili neinformiranosti, student nakon diplome ostane bez zdravstvenog osiguranja, unatoč tome što kao nezaposlena osoba ima pravo na pokriće zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.


Upravo to se ovih dana dogodilo 23-godišnjem Zagrepčaninu T. B. (podaci poznati redakciji) koji je diplomirao u listopadu 2023., a u prosincu se prijavio na burzu rada.




Tamo su mu priopćili da nema pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba, jer je »probio« rok od 30 dana u kojem se, nakon završetka studija, mora regulirati status u obveznom zdravstvenom osiguranju.


Zbog činjenice da je za tjedan-dva prekoračio zakonski rok za prijavu, do pronalaska novog posla mladić će morati mjesečno plaćati 97 eura ako želi biti osiguran. U protivnom riskira velike troškove u slučaju da mu zatreba medicinska pomoć.


Reguliranje statusa


Kako kažu u HZZO-u, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju jasno kaže da se građani koji nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi, mogu radi stjecanja statusa osiguranika prijaviti HZZO-u u roku od 30 dana od dana završetka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje, odnosno u roku od 30 dana od dana položenoga završnog ispita.


– Ako student koji je završio redovito školovanje propusti rok od 30 dana za prijavu HZZO-u, ali se u tom roku prijavio u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HZZO će prihvatiti tu prijavu kao da je potonja u roku podnesena HZZO-u te je potrebno prijaviti se najbližem područnom uredu HZZO-a radi reguliranja statusa, objašnjavaju u Direkciji HZZO-a.


U slučaju da je i taj rok propušten, a s obzirom na to da je obvezno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj obvezno za sve građane, morat će regulirati status prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju ispunjava propisane uvjete, što treba utvrditi u područnom uredu HZZO-a.


Ako osoba nema sredstava za uzdržavanje, tumače u Direkciji, može zatražiti da joj se obvezno zdravstveno osiguranje pokrije iz državnog proračuna temeljem socijalnog statusa.


No ako to nije slučaj, već se – kao u ovom primjeru – radi o mladiću koji živi s roditeljima, on je dužan plaćati policu obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 97 eura mjesečno.


Značajan trošak


Radi se, posve izvjesno, o značajnom trošku za kućni budžet koji će morati plaćati njegovi roditelji, jer ako se već prijavio na burzu rada kao nezaposlena osoba, tek diplomirani mladić očito nema sredstava za život.


S druge strane, pitanje je koliki će u konačnici biti taj izdatak koji mora snositi njegova obitelj, jer je upitno koliko će vremena mladiću trebati da se zaposli.


Rijetki sretnici u mjesec-dva dobiju posao u struci, a situacija u kojoj se našao vjerojatno će ovog Zagrepčanina natjerati da prihvati bilo kakav posao čim prije kako bi dobio barem pravo na plaćeno zdravstveno osiguranje.


Zbog svoje nepažnje T. B. se našao u poziciji da unatoč svom statusu nezaposlene osobe, na temelju kojeg bi morao imati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na takvo osiguranje ne može dobiti.


Zakon je zakon, i mora se poštovati, no da su i u samim službama koje provode ovakva pravila svjesni koliko su ona nelogična i nepravedna, potvrđuje savjet koji je spomenuti mladić dobio na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.


Tamo su mu, naime, savjetovali neka se barem formalno prijavi kod nekog poslodavca na samo tri dana, a čim se ponovno vrati na burzu rada s potvrdom o otkazu, imat će pravo na plaćeno zdravstveno osiguranje.


I za sve radnike koji dobiju otkaz vrijedi, naime, isti 30-dnevni rok za prijavu na HZZO na temelju koje se regulira status osiguranika.


Za sve nezaposlene odnedavno vrijedi pravilo da se jednom u tri mjeseca osobno moraju javiti HZZO-u radi provjere ispunjavaju li i dalje uvjete za taj status. Ako je osiguranik prijavljen i u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a, ne mora se osobno javljati u HZZO.