Pixsell
Boris Piližota iz SDP-a upozorio je da je inflacija dodatno osiromašila umirovljenike - cijene osnovnih živežnih potreba poskupjele su više od 35 posto a kruh i krumpir za više od 60% - umirovljenici najveći dio svojih primanja troše na te proizvode
povezane vijesti
Zastupnici vladajućih pohvalili su u Saboru reformski karakter Zakona o mirovinskom osiguranju, a SDP-ov Boris Piližota ocijenio je da tu nije riječ ni o kakvoj reformi nego o prikrivanju te da će biti potrebne dodatne mjere za financijsku sigurnost i dostojanstven život umirovljenika.
“Ovim zakonom dobit ćemo samo još jedan papir koji pokušava prikriti koliko je stvarnost daleko od dostojanstva. Ovo nije reforma, ovo je zakrpa. Ovo nije pitanje brojeva ovo je pitanje poštovanja”, rekao je Piližota (Klub SDP-a) tijekom rasprave o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju. Iako smatra da novi zakon donosi i određene pozitivne pomake, izrazio je očekivanje da vladajući do drugog čitanja zakona uvaže SDP-ove prijedloge kojima bi se reformirao model mirovinskog sustava.
Tako predlažu model trajnog i održivog povećanja mirovina promjenom formule usklađivanja mirovina jer omjer 85:15 u korist optimalnijeg faktora za umirovljenike je premalo. Predlažemo da se mirovine usklađuju u 100 postotnom iznosu prema faktoru povoljnijem za umirovljenike a ne za vladu, kazao je.
IZ SDP-a predlažu i uvođenje trajnog dodatka, tj. odmah povećanje od deset posto u prvoj godini, a potom po pet posto u svakoj u slijedeće tri godine. Također, predlažu model progresivnog rasta mirovina te zaustavljanje mirovinskog pada jer od 2016. do danas pao omjer odnosa mirovina i plaća.
Piližota je upozorio da je inflacija dodatno osiromašila umirovljenike jer su cijene osnovnih živežnih potreba poskupjele više od 35 posto, dok su kruh i krumpir poskupili više od 60 posto, a umirovljenici najveći dio svojih primanja troše na te proizvode.
HDZ-ova Majda Burić odbacila je ocjenu da je inflacija “pojela rast plaća i mirovina” istaknuvši da su mirovine i plaće rasle brže od inflacije. “Ako je itko išta ‘pojeo’ vezano uz mirovine i mirovinski sustav onda je SDP ‘pojeo’ mirovine u mandatu vlade tadašnjeg premijera Zorana Milanovića kada su mirovine u prosjeku rasle za skromnih dva posto ili desetak eura”, rekla je.
Burić je ocijenila da je SDP i u rujnu 2024. pred saborske zastupnike stavio “vrlo površan i populistički” prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je odbijen.
Napominjući kako treba podržati svaku pomoć umirovljenicima, Damir Bakić (Klub Možemo!) rekao je da se protive “točkastim” izmjenama zakona, posebice prigodnim dodacima. “Za nas je pravi put sistemska i trajna povišica mirovina, ali ne linearna”, poručio je.
Pozdravivši ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, upozorio je da je to nepravedno prema ženama jer će 2030. biti godina kada će biti usklađenje vezano uz odlazak u mirovinu.
Bankarske naknade
Hrvatski sabor u srijedu će raspraviti Vladin prijedlog da se svim građanima, posebno umirovljenicima i ranjivim skupinama, omogući pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova.
To znači da banke više ne bi smjele naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.
Besplatne usluge uključuju otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima i bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske ili inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.
Umirovljenici i osjetljive skupine moći će bez naknade podizati gotovinu i na šalterima i na bankomatima.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, a čiji je prijedlog u Saboru na prvom čitanju.
Kako bi svi građani, posebno oni u slabije dostupnim područjima, mogli podizati gotovinu bez naknada, neovisno o kojoj banci se radi, Ministarstvo financija planira uspostavu nacionalne mreže bankomata.
Zato će Vlada, Hrvatska narodna banka i zainteresirane banke potpisati Memorandum o suradnji, a cilj je da mreža bude u potpunosti funkcionalna do 1. siječnja 2027.
Sabor će u srijedu raspraviti i Konačni prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi, a ovotjedni rad zaključiti bez glasovanja.
Idućeg tjedna, a uoči 2. kruga lokalnih izbora, ponovno neće plenarno zasjedati, no, od 2. lipnja do 15. srpnja Sabor će raditi u kontinuitetu.
Sabor dva tjedna nije zasjedao ni uoči 1. kruga lokalnih izbora.
