Sa zabrinutošću pojavu bedrenice na vrličkom području prate stočari iz drugih dijelova Hrvatske, a posebno iz Slavonije i bjelovarsko-bilogorskog kraja, područja koja su veliki »bazen« govedarstva, mljekarstva i svinjogojstva.

Na vrličkom području u ponedjeljak je stupilo na snagu rješenje o proglašenju tog kraja bedreničkim distriktom u skladu s kojim je počelo i cijepljenje na zahvaćenom području, a liječničku provjeru traže i mještani jer od bedrenice obolijevaju i ljudi.

Kao bedrenički distrikti na području Splitsko-dalmatinske županije određuju se sva naselja na području općina Hrvace, Muć i Vrlika, a na području Šibensko-kninske županije sva naselja na području općina Biskupija, Civljane, Drniš, Kijevo, Knin, Ružić i Unešić.

Stočara Željka Strapača, koji se bavi tovom bikova i junadi u Vetovu i Ozdakovcima, u Požeško-slavonskoj županiji, smeta, kaže, što je trebalo 20 dana da struka utvrdi uzrok uginuću stoke u vrličkom kraju.

»Trebalo im je 20 dana?!«

– Još ministar poljoprivrede pohvali tu istu struku kojoj su tri tjedna trebala da u 21. stoljeću otkriju staru bolest kao što je bedrenica. Imali smo je relativno nedavno, u Posavini, gdje je sve išlo uredno, a sada struci treba 20 dana da je otkrije, kaže Strapač. Dodaje da je strah od širenja prisutan te se prisjeća kada je bedrenica prije bila dosta rasprostranjena na području bivše države.

Bedrenica se nakon tri godine »vratila« u Hrvatsku nakon što je ovih dana u Slavoniji i Baranji zabilježena pojava novih slučajeva afričke svinjske kuge, nedavno je upozoreno i na pojavu bolesti kvrgave kože u Italiji, a prije toga u središnjoj Europi pojavila se slinavka i šap. Nameće se pitanje je li učestalost stočnih bolesti na našem kontinentu »novo normalno«, a stručnjaci navode kako je to danak globalizaciji koja je izazvala veliku fluktuaciju ljudi, roba, usluga, a utjecaj imaju i klimatske promjene. Vrlo su žive migrantske rute, traje rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, a iz ratnih zona bježe i životinje, domaće i divlje.

– Promet roba i stoke nosi i probleme, ne zaboravimo da smo turistička zemlja, u jeku smo sezone, a kod bedrenice presudne su spore i njihovo prenošenje. Možda ih netko prenese i na gumama automobila. Niz je tih stočnih bolesti u zadnje vrijeme, kao da nam se »gura« nešto, kaže Strapač.

Zorka Čerba, stočarka iz Donjeg Miholjca, kaže kako je, nakon svega proživljenog sa stočnim bolestima, tretmanima i posljedicama u njezinom uzgoju, vrlo sumnjičava.

– Što reći na pojavu još jedne stočne bolesti u zadnje vrijeme?! Treba »riješiti« sve, da nemamo ništa, da ostanu samo veliki, a da nas malih više nema. Nikada za sve te bolesti ne dobijemo nikakvu dokumentaciju, potvrdu ako je stoka bolesna da ima neki pisani trag o tome, cijepljenju i drugome. No, bilo je da je bolesna i kada nije, kaže ironično Čerba i podsjeća na crni danak koji je njezina farma platila s leukozom.

– Sve – od junica, krava, sve što se otelilo – sve je otišlo na klanje po dvije kune za kilogram i »u hotel na more«. No, mislim da bedrenica neće u Slavoniju jer je na vrličkom području stoka vani, a naša je u stajama. Ta stoka možda nije dobila ni vitamine, a naša ima na vrijeme jesti, vode i vitamina. Pitanje je ima li to ta stoka koja boravi vani i u tim je uvjetima više i izložena neželjenim situacijama, kaže Čerba. Situacija je uči oprezu.

– Više nikoga ne puštam na farmu! Imam dezinsekciju na ulazu, imam svog veterinara i ne dolazi svatko na farmu. To je danas tako, nema više, kao prije, da domaćin gostu pokazuje stoku i vodi ga do svakog svinjca, štale, kaže Zorka Čerba.

Pitanje samodostatnosti

– Bedrenica je opasna bolest koja traži promptno suzbijanje, cijepljenje i sve drugo što protokol u tim kriznim situacijama nalaže, zaražena se stoka eutanazira, a uzgoji cijepe u što kraćem roku. Virus je vrlo otporan i može godinama ostati u tlu, vjerojatno preživljava na nekim ostacima. Ne smije se čekati da bolest uhvati maha, kaže đakovački mljekar i tovljač Branko Kolak, ujedno predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina. Kaže, stočnih bolesti bilo je i prije, no sada mediji više pišu o tome, vijesti danas brže kolaju.

– Ništa to nije što i prije nismo imali, osim što se tropske bolesti, poput ASK-a zbog klimatskih promjena, dužih ljeta i svih uzročnih efekata brže šire. Dio ljudi negoduje da je do otkrivanja bedrenice prošlo 20 dana, no pitanje je u kakvom su stanju bile lešine da se s njih uzme svjež uzorak kako bi rezultat bio vjerodostojan, kaže Kolak.

On problem učestale pojave stočnih bolesti u zadnje vrijeme prati kroz problem hrvatske ovisnosti o uvozu, a to sa sobom vuče pitanje samodostatnosti.

– Mi smo, što je dodatni problem, uvozno područje i time primamo sve potencijalne ugroze. Moramo napokon razmišljati o samodostatnosti. Sve dok to ne riješimo, dodatno ćemo biti izloženi i ugrozama, a time i bolestima, moramo doći u situaciju da toliko ne dovozimo robu, a time i ugroze izvana, kaže Kolak. K tome se, dodaje, uvozi roba daleko lošije kategorije od one koju Hrvatska izvozi.

Važne investicije

Zorka Čerba, unatoč problemima, naglašava upornost investiranja u proizvodnju.

-Nas dvanaestero osnovali smo privatnu veterinarsku ambulantu i naši ljudi izići će na intervenciju i, da tako kažem, uslijed velike mise, a drugi više ne žele već od petka popodne, kaže Strapač. Dodaje kako se bedrenica pojavila u trenutku kada će se značajno investirati u razvoj stočarstva kroz Vladin program za podizanje stočnog fonda, sustav poznat pod nazivom »krava-tele«.

Kolak podsjeća na odluku Mađarske kojom se 1,3 milijarde eura ulažu u sedmogodišnji projekt za povećanje stočarstva. Kaže kako je potrebno barem 500-600 milijuna eura da u istom periodu to učini i Hrvatska.