Spremaju se nove izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U proceduri su nove odredbe kojima se planira povećati visinu novčane kazne za neprilagođenu brzinu s 500 na 1.000 kuna.

Ministarstvo unutarnjih poslova ovaj prijedlog obrazlaže time što smatraju da sadašnja visina novčane kazne ne ispunjava svoju svrhu.

Drugim riječima, počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja tog prekršaja.

“Nažalost, moram navesti da je u deset mjeseci 2021. godine najviše osoba smrtno stradao zbor brzine neprimjerene uvjetima, njih 35 posto, te zbog nepropisne brzine, njih 3 posto.

Ukupno je zbog neprilagođene i nepropisne brzine u ovoj godini smrtno stradalo 99 osoba, odnosno 38 posto od ukupno stradalih 259 osoba do sada u 2021”, upozorio je u studenom ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Što su napravile drastične kazne?

HAK Revija upitala je MUP koliko su veće prometne kazne, uvedene 1. kolovoza 2019. godine, povećale sigurnost prometa? Koji su daljnji planovi MUP-a?

Podsjetimo, zakonskim izmjenama iz 2019. godine u značajnoj su mjeri pooštrene kazne za počinitelje najtežih prekršaja, kao i kazne za višetruke počinitelje teških prekršaja, odnosno recidiviste.

“Možemo reći da se represivne aktivnosti policije usmjeravaju na sankcioniranje počinitelja prekršaja činjenjem kojih se događaju najteže prometne nesreće ili pridonosi težini stradavanja sudionika.

Aktivnosti se prioritetno provode na lokacijama i u vrijeme gdje, prema analitičkim pokazateljima ili prema saznanjima s terena, počinitelji učestalo krše prometne propise”, odgovaraju u MUP-u.

Tako su od 1. kolovoza 2019. do 31. listopada 2021. godine utvrđena 1,630.062 prekršaja, i to: 654.883 – brzina veća od dopuštene, 165.831 – nekorištenje sigurnosnog pojasa, 88.420 – nepropisna upotreba mobitela, 64.497 – alkoholiziranost vozača, 32.931 – neregistrirano i tehnički nepregledano vozilo, 15.279 – vožnja bez položenog vozačkog ispita, te 9781 prekršaj nekorištenja zaštitne kacige na mopedima i motociklima.

Iz kabineta ministra doznaje se kako je primjena propisanih sankcija na kraju 2019. godine rezultirala povoljnim pokazateljima stanja sigurnosti u prometu u odnosu na 2018. godinu, odnosno zabilježeno je: smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 6,1%, smanjenje broja nesreća s ozlijeđenim osobama za 7,3%, smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom za 5,7%, smanjenje broja poginulih za 6,3%, smanjenje broja teško ozlijeđenih za 9,3% i smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 7,7%.

“Pandemija koronavirusa obilježila je 2020. godinu, koja je utjecala općenito na život građana u Republici Hrvatskoj, ali i na prometna zbivanja, odnosno u jednom dijelu smanjen je promet vozila na cesti”, navode u kabinetu ministra unutarnjih poslova.

Istovremeno, dodaju u MUP-u, aktivnosti policije u cilju daljnjeg smanjenja stradavanja na našim cestama su nastavljene i evidentirano je smanjenje svih pokazatelja.

Pogoršanje situacije u 2021.

No u 2021. godini došlo je do određenog pogoršanja po pitanju sigurnosti na cestama, navode u MUP-u.

Naime, prema službenim podacima, od 1. siječnja do 31. listopada ove godine i u usporedbi s istim razdobljem lani zabilježeno je čak 17,8 posto više prometnih nesreća (26.098) te je poginulo 25,7 posto više ljudi (259).

I ne samo to, povećanje je zabilježeno u svim parametrima, više je bilo i teških nesreća, i teško i lakše ozlijeđenih.

“Činjenica je da je tijekom ove godine, nakon lockdowna u 2020. godini, došlo do svojevrsnog opuštanja građana, što se odrazilo i na više smrtno stradalih u prometu.

Jednako tako razvidno je da je ovo negativno stanje posebice generirano kroz ljetne mjesece (lipanj, srpanj, kolovoz), kad je zabilježeno 105 smrtno stradalih osoba, što je za 19 osoba ili 22,1% više nego 2020. godine”, navode iz kabineta ministra za Reviju HAK.

Zašto dolazi do većeg broja nesreća?

Naveli su nekoliko razloga većeg broja prometnih nesreća i stradalih.

“Tijekom srpnja se dogodila jedna od najtežih prometnih nesreća na području Hrvatske, u kojoj je prilikom slijetanja stranog autobusa s kolnika autoceste kraj Slavonskog Broda smrtno stradalo čak deset osoba.

Nadalje, povećanjem broja stranih motoriziranih turista tijekom ljetnih mjeseci znatno se povećao udio stranih državljana u smrtnim stradavanjima s 10,7% u 2020. godini na 16,2% u deset mjeseci 2021. godine, u prometnim nesrećama smrtno su stradala 42 strana državljanina, što je povećanje za 20 osoba, odnosno 90,9% više.

Također, u odnosu na 2020. godinu smrtno je stradalo 17 ili 35,4% više vozača i putnika na mopedu i motociklu. Uz to, u odnosu na 2020. godinu smrtno je stradalo 18 ili 225% više biciklista (2021. – 26, 2020. – 8)”, navode iz MUP-a.

Napominju kako su najviše poginulih prema vrstama nesreća evidentirali zbog slijetanja vozila s ceste (31,7%), sudara vozila iz suprotnih smjerova (22,4%) i naleta na pješake (12%).

S druge strane, najviše poginulih prema okolnostima bilo je zbog nepropisne i neprilagođene brzine (38,2%), nepropisnog kretanja kolnikom (25,5%) i nepoštovanja prednosti prolaska (5%).

Na što će policija posebno paziti?

“Zbog ovogodišnjeg negativnog porasta svih brojčanih pokazatelja, a s ciljem smanjenja stradavanja na našim cestama i podizanja razine sigurnosti, policija sustavno provodi ciljane aktivnosti na najopasnijim prometnim točkama te osmišljava nove modalitete kojima je svrha osvještavanje i senzibiliziranje široke populacije i jačanje prevencije”, poručuju iz MUP-a.

Napominju kako će se represivne aktivnosti i dalje usmjeravati na nadzor i sankcioniranje prekršaja iz tzv. skupine četiri glavne ubojice u prometu, a to su brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisna uporaba mobitela tijekom vožnje.

“Jednako tako, posebna pozornost usmjerit će se na vozače mopeda i motocikala, vozače bicikala, mlade vozače, recidiviste, vozače kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, vozače koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost, poput nekorištenja zaštitne kacige.

Nasuprot tome, intenzivirat će se preventivne aktivnosti u cilju smanjenja stradavanja najranjivijih sudionika u prometu, odnosno vozača mopeda i motocikla, biciklista, pješaka, mladih vozača, djece te osoba starije životne dobi”, navode u MUP-u za HAK Reviju.

Oni puno očekuju od donošenja sljedećih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čiji je prijedlog na razmatranju u redovnoj proceduri Hrvatskog sabora.

“Po pitanju cestovnog prometa naš primarni cilj je smanjenje broja prometnih nesreća i smrtno stradalih osoba, odnosno što veća prometna sigurnost na hrvatskim cestama za sve sudionike”, poručuju iz MUP-a.