Mizeran iznos

Za 5.000 kuna stambene štednje država daje “poticaj” od “čak” 20 kuna. Iduće godine bit će još – manje

Jagoda Marić

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Onima koji nagodinu na svoje račune u stambenim štedionicama uplate isti iznos, poticaj će biti još manji, 15 kuna.



ZAGREB – Građanima koji su u ovoj godini uplatili pet tisuća kuna stambene štednje država će na to do kraja sljedeće godine isplatiti poticaj od 20 kuna, a onima koji nagodinu na svoje račune u stambenim štedionicama uplate isti iznos, poticaj će biti još manji, 15 kuna. Taj će poticaj na račune sjesti tek do kraja 2024. godine. Prijedlog odluke o iznosu državnih poticajnih sredstva za stambenu štednju koja će se prikupiti u sljedećoj godini objavljen je na Vladinom portalu eSavjetovanje, a njegova visina zapravo više nije nikakvo iznenađenje. Vlada će na iznos uplaćen u sljedećoj godini, ali maksimalno do pet tisuća kuna, isplatiti poticaj od 0,3 posto, da će on biti nizak, sugeriraju i poticaji za ranije godine, a na njega upućuju i glavni parametri na osnovu kojih se izračunava prosječna kamatna stopa na depozite stanovništva u devizama i prinos do dospijeća na državne obveznice izdane uz valutnu klauzulu.


Aritmetička sredina


U Ministarstvu financija izračunali su, na osnovu podataka Hrvatske narodne banke, da je prosječna kamatna stopa na nove devizne depozite stanovništva oročene na razdoblje od jedne do dvije godine u razdoblju od srpnja prošle godine do lipnja ove godine bila 0,06 posto. Tome su još dodali aritmetičku sredinu prinosa na državne obveznice od 0,26 posto i zaokružili državni poticaj na iznos od 0,3 posto.


Parametri za isplatu poticaja na stambenu štednju u tom su iznosu isplaćeni i za 2021. godinu, a formula po kojoj se oni izračunavaju uvedena je 2014. godine, po uzoru na model koji je vrijedio u određenom broju članica Unije. Kako je od tada padala kamata na depozite građana u bankama i prinosi na državne obveznice, tako je padao i državni poticaj za stambenu štednju. Nova formula donijela je za 2015. godinu poticaj od 4,9 posto na maksimalno pet tisuća kuna, odnosno 245 kuna. Otad je državni poticaj samo padao, pa je tako primjerice za 2019. godinu bio 1,2 posto, odnosno 60 kuna.




Daleko je to od iznosa koje je država isplaćivala u prvih petnaestak godina, kada je poticaj određen kao fiksni postotak koji nije ovisio ni o tome koliko kamate na štednju dobivaju građani u bankama niti kolike kamate plaća država. Tako je od početka poticanja stambene štednje država na maksimalan iznos od pet tisuća kuna isplaćivala poticaje od čak 25 posto, odnosno 1.250 kuna, što je bila kamata koja se nigdje nije mogla dobiti na štednju. Od 2005. godine fiksna je stopa smanjena na 15 posto, a od 2013. godine na deset posto, ali to je i dalje bila najpovoljnija kamata. Nakon primjedbi da građani koji su u vrijeme recesije državi plaćali i krizni porez na plaću u iznosu od tri i šest posto, zapravo plaćaju visoke kamate onima koji imaju novca za štednju, pa ga često zbog poticaja razbijaju u više polica, model je promijenjen i uvedena je formula za promjenjivi izračun poticaja po kojem on ovisi o tome koliku kamatu građani mogu dobiti za svoje devizne depozite u bakama, ali i tome kolike prinose država plaća na svoje zaduženje.


Kupnja nekretnina


Stambena štednja građanima više nije toliko privlačna kao u prvih desetak ili čak 15 godina, ali oni koji još uvijek tako štede zapravo sada samo dijele sudbinu ostalih štediša, jer i parametri za izračun poticaja pokazuju koliko su slabi prinosi koje građani dobivaju za novac koji polože u banke. Činjenica da je prosječna kamatna stopa na nove devizne depozite oročene na godinu ili dvije u razdoblju od druge polovine prošle godine do kraja prve polovine ove godine bila tek 0,06 posto objašnjava i praksu u kojoj oni koji imaju novac radije kupuju nekretnine i tako mu nastoje sačuvati vrijednost nego da ga polože u banku uz kamatu uz koju ne vrijedi ni razmišljati kako sačuvati vrijednost novca u situaciji kad će prosječna godišnja inflacija biti veća od deset posto.