USUSRET EURU

Vujčića ne brine inflacija: “Nikada ne bismo ni išli u eurozonu kada bi to bilo nešto loše za narod”

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Nema smisla da HNB sada pokuša nešto učiniti protiv inflacije jer bi najefikasniji instrument bio tečaj, a on je već praktički fiksiran, plus što bi ga trebalo znatno ojačati da bi to imalo ikakav utjecaj na inflaciju, kaže Boris Vujčić.



OPATIJA – U ovom trenutku nema smisla da HNB autonomno pokuša nešto učiniti u vezi s inflacijom jer smo već u Europskom tečajnom mehanizmu, praktički je tečaj već fiksiran, a sve zemlje osim Slovačke su po tom tečaju po kojem su ušle u tečajni mehanizam ušle i u samu eurozonu. Najefikasniji instrument u ovom trenutku za neku moderaciju inflacije bila bi aprecijacija tečaja, odnosno jačanje kune, međutim, ta aprecijacija bi morala biti značajna da bi imala ikakav utjecaj na inflaciju, poručio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke na znanstveno-stručnoj konferenciji »Financijsko tržište« koja je jučer počela u Opatiji. To sada, nastavio je, »dok smo u ERM-u, nema smisla, pogotovo što bi se time riskiralo fiksirati zauvijek tečaj na toj visokoj razini, a to bi utjecalo na izvoz i produktivnost«.


– Što se tiče kamata, kamatne stope HNB-a već jesu više od onih Europske središnje banke, i mi u biti očekujemo da će ovim procesom normalizacije monetarne politike ECB-a do 1. siječnja, u idućih sedam mjeseci, one doći na razinu kamatne stope HNB-a. Ukoliko bi ECB-ova išla i brže, a postoje i takve najave, onda bi i HNB povećavao kamatne stope, rekao je Vujčić. Na opasku da ga za nečinjenje oko inflacije proziva dio saborske oporbe, ali i vladajućih, konkretno ministar Zdravko Marić je podsjetio da je i sam temeljni cilj HNB-a održavanje stabilnosti cijena, Vujčić je kazao da bi im poručio isto.


Sve za narod


– U ovom trenutku, kad smo na putu, sedam mjeseci do ulaska u eurozonu, kada smo dakle u tečajnom mehanizmu, kada smo de facto fiksirali tečaj, koji bi mogao imati najneposredniji utecaj na uvozne cijene, to nije neka opcija, zbog navedenih rizika. Same kamatne stope, s njima već jesmo viši od ECB-a i nastavit ćemo ih naravno dizati u skladu s onim što radi ECB. No, za sedam mjeseci, ako smo u euru, praktički će to biti naše kamatne stope, replicirao je Vujčić. Na novinarsko pitanje, misli li na narod, odgovorio je da »nikada ne bismo ni išli u eurozonu kada bi to bilo nešto loše za narod«.
– Cijela poanta ulaska u eurozonu je da nam bude bolje nego što nam je bilo prije, odnosno da nam bude bolje nego bi nam bilo bez da smo ušli.


Rast kamata neće biti ekstreman



Razdoblje izrazito niskih kamata, koje je trajalo praktički cijelo desetljeće, završava se. Ne znamo još kojom dinamikom će kamate rasti, još se vode rasprave u ECB-u oko toga. Jedni zagovaraju brži i oštriji rast, i to odmah u sedmom mjesecu za 0,5 posto, i onda prema gore, a drugi polaganiji i blaži. No, do porasta kamatnih stopa će doći, kaže Zdenko Adrović, direktor HUB-a. Veli da se klijentima s kreditima s ugovorenom fiksnom stopom ništa neće dogoditi, no 39 posto kredita je uz promjenjivu stopu, i tu će se dio kamate promijeniti.
– Ne očekujemo ekstremno veliki porast kamata, već porast koji većina građana može podnijeti, rekao je Adrović. Veli da će štediše nešto početi dobivati, a oni koji imaju kredit s varijabilnim stopama, oni će nešto od svog raspoloživog dohotka gubiti. Kad rastu aktivne, rast će nešto malo i pasivne stope, kaže.

Hrvatska će od ulaska u eurozonu profitirati više od bilo koje zemlje koja je do sada ušla ili će u eurozonu tek ući, zbog iznimno visoke euriziranosti cijelog sustava, ali i usklađenosti poslovnih ciklusa. Koristi od eurozone posebno se vide u lošim vremenima, tada je bolje biti pod njenim kišobranom nego vani gdje je hladno i pada puno više kiše. Da, ulazimo u eurozonu u trenutku kad imamo novu krizu, ali vidite da idemo iz jedne u drugu, nikako da stane. Ja se više i ne sjećam kad je bilo zadnje razdoblje bez krize, kaže Vujčić, koji očekuje da ćemo ispuniti sve kriterije za uvođenje eura, pa i kriterij stabilnosti cijena, odnosno inflacije jer je to, kaže, »val koji diže sve barke«. Veli da će eurozona donijeti nižu premiju rizika, niže kamate, veću otpornost na krize, lakše poslovanje, a najvažnije je što će eliminirati valutni rizik.


Valutni rizik


– Baš zbog toga što su i država i građani i poduzeća mahom zaduženi u eurima, pa je tako u eurima 533 milijarde kuna duga (što je 127 posto BDP-a), deprecijacija kune bi nam naštetila. Pad tečaja od samo 10 posto povećao bi dug za 53 milijarde kuna. No, ne želimo dopustiti ni aprecijaciju, odnosno jačanje kune, jer bi to naštetilo izvoznicima. U takvim uvjetima jedina razumna politika je ona koju smo uvijek i vodili, a to je politika stabilnog tečaja. S obzirom na visoku euriziranost, naš je manevarski prostor ograničen, iako smo razvili niz alata. Dakle, što se tiče troška gubitka autonomne monetarne politike, njen je prostor ionako bio sužen, a kad nešto nemaš, teško je to i izgubiti, kaže Vujčić. Vjerujem dakle da ćemo ispuniti sve kriterije: tečaj je stabilan, inflacija neće biti problem, kao ni fiskalni kriteriji, koji su ionako suspendirani.


– Vjerujemo da ćemo u srpnju dobiti zeleno svjetlo Vijeća EU-a i 1. siječnja 2023. bit ćemo spremni za konverziju, poručio je Vujčić. Kaže da ECB time domaćim bankama postaje davatelj posljednjeg utočišta što HNB nikad nije mogao, pa se stoga mogu ukidati razne regulatorne mjere, odnosno troškovi za banke. No, to je, veli, u biti labavljenje monetarne politike.
– To je nešto što u ovim uvjetima ne bismo radili, ali radimo, jer ulazimo u eurozonu. No, nadam se da će nas ECB stići s kamatama. I on je najavio početak rasta kamata na ljeto, no to će biti postupni proces, ponovio je Vujčić.