POVEĆANI RIZIK

Vujčić: Što prije ECB digne kamatu, to bolje, ne možemo puno učiniti protiv rastuće inflacije

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

HNB ne može protiv inflacije jer moramo kalibrirati i tečaj i kamate prema našem putu u euro. Nema smisla da dižemo kamatu, a uskoro ulazimo u eurozonu, gdje su negativne kamatne stope, ističe Boris Vujčić, naglasivši da vrhunac inflacije još nije dosegnut.



ROVINJ – Prije rata u Ukrajini »gurao« sam prognoze BDP-a prema gore, ali sada one idu dolje. Mi smo našu prognozu revidirali za 1 postotni bod na niže, a dalje je sve neizvjesno, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na 10. Susretu guvernera i bankara u Rovinju. Kaže da u prva četiri mjeseca ove godine i dalje u Hrvatskoj imamo snažan rast potrošnje te se još ne vidi usporavanje.


– Vrhunac inflacije još nije dosegnut, no što će dalje biti najviše ovisi o tome koliko će sukob u Ukrajini potrajati. Do sada nije bitno utjecao na naš rast, ali ako potraje, bojim se da će se učinci kumulirati. Zasad je prije svega utjecao na cijene hrane, energije… Znači, imamo slabe izravne veze, malo trgovačkih kanala, nikakav za sada utjecaj na potrošnju i očekivanja, ali ako Njemačka ode u recesiju, onda je »jedan na jedan« da se ona u potpunosti prenosi i na nas, rekao je Vujčić. S druge strane, veli, ako pričate s ljudima, reći će vam da je sezona do sada bolja no ikada.


– U ovom trenutku imamo i pozitivne i negativne rizike. Ako stvari ostanu kakve jesu, stopa rasta u 2022. mogla bi biti i veća od one koju očekujemo (3,2 posto op.a.), no ako se budu pogoršavale, onda bi se negativni efekti mogli kumulirati, pa i prenijeti u iduću godinu. Kod nas je udio prehrane u potrošačkoj košarici čak 29 posto, što je za 7 postotnih bodova više no u starim članicama Unije, pa rast cijena hrane ima i veći utjecaj na inflaciju. Očekujem da će i za travanj opet biti viša, kaže guverner.


Specifični trenutak




Na pitanje analitičara Velimira Šonjea, koji je moderirao jedan od bankarskih panela, o tome može li središnja banka išta učiniti protiv inflacije, Vujčić je odgovorio da središnje banke ne mogu protiv uvezene inflacije troškova, no, nastavio je, »kada i takva inflacija jednom poraste iznad razine od nekih 5 posto, počne utjecati i na očekivanja« (seli i na potražnu stranu, op.a.).
– Kod nas se primjerice sada iz mjeseca u mjesec broj proizvoda kojima cijena raste iznad 5 posto povećava. Što inflacija dulje traje, to postaje rasprostranjenija i seli se u očekivanja. Nama se to pak dešava u specifičnom trenutku, na našem putu za euro. Hrvatska narodna banka stoga ne može puno učiniti protiv rastuće inflacije jer moramo kalibrirati i tečaj i kamatne stope prema našem putu u eurozonu, priznao je Vujčić. Nema smisla, kaže, da mi sada dižemo kamatnu stopu, a uskoro bi trebali ući u eurozonu, gdje su negativne kamatne stope, kazao je Vujčić.


Adrović: Sve teže do kredita

Na pitanje rade li banke kod nas već kalkulacije za povećanje kamatnih stopa na kredite, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović kaže da banke ipak čekaju reakciju ECB-a.
– Kako smo ovdje čuli, ona se i očekuje u kratkom roku, a to znači i brži početak rasta kamatnih stopa. Realno je za očekivati da i kod nas kamate na kredite počnu rasti negdje pred kraj godine. Tu je onda i primjena protucikličkih politika koje u svom arsenalu imaju spremne središnje banke, a koje bi otežale bankama kreditiranje. Dakle, u razdoblju pred nama ipak ćemo sve teže dolaziti do kredita, kaže Adrović. Što se tiče odluke Suda EU-a koji se proglasio nenadležnim za konvertirane kredite u CHF, Adrović misli da bi to trebao biti i »kraj priče«.

– Što se tiče tečaja, mogli bismo ga aprecirati i na taj način smanjiti uvozne cijene, no niti tu ne možemo napraviti puno jer smo u Europskom tečajnom mehanizmu, naglasio je guverner. Podsjetimo, ERM2 ne dopušta odstupanja veća od plus/minus 15 posto paritetnog tečaja po kojem smo ušli u ERM2, a ući ćemo vjerojatno početkom 2023. i u eurozonu.
Na naše pitanje, kasni li onda već ECB s podizanjem kamata, jer je primjerice Fed ključne kamate povećao već dva puta, Vujčić je odgovorio da je »u situaciji u kojoj imamo ovako visoku stopu inflacije, imati negativnu kamatnu stopu u najmanju ruku čudno, jer to čini realne stope negativnim još više«.


Cijene nekretnina


– Imamo i dodatni pritisak na rast cijena nekretnina, a dobar dio razloga je negativna kamata. Ljudi uz tu stopu ne žele držati depozite u bankama, nego ulažu u nekretnine. U tom pogledu, što se prije kamatne stope normaliziraju, što prije prijeđu u pozitivan teritorij, to bolje, poručio je Vujčić. Na dodatno pitanje, nije li onda da nam već sada ne odgovara politika ECB-a, u smislu što još ne diže kamatne stope, a nama bi to očito trebalo, Vujčić je samo rekao da je, što se tiče optimalnosti valutog područja (eurozone), najvažnija usklađenost poslovnih ciklusa.


Guverner Banke Slovenije Boštjan Vastle, koji je i član Upravnog vijeća ECB-a (s obzirom da je Slovenija u eurozoni), jučer je na panelu rekao da smatra da bi ECB ključnu kamatu trebao povećati već prije ljeta. Šonje pak misli da to ipak neće biti tako brzo.
– Prije će to biti tema prema kraju godine, ali da je period najnižih kamata za nama, u to možemo biti sigurni. Ne očekujem, međutim, da će kamate na kredite naglo ići gore, ali dužnici trebaju očekivati pritisak na rast kamata u godinu, dvije, veli Šonje.
Susret guvernera i bankara regije organizira tjednik Lider, uz partnerstvo HUB-a.