EUROPSKO (NE)JEDINSTVO

Vlade EU-a provode “ciljanu i privremenu” potporu kućanstvima i tvrtkama s cijenama energije: To je uzrok svađa i polemika

Hina

Foto iStock

Foto iStock

Napetost izazivaju i razlike u pomoći kompanijama među članicama eurozone, posebno nakon što je Njemačka najavila da će za građane i kompanije izdvojiti čak 200 milijardi eura, iznos koji si tek rijetke europske vlade mogu priuštiti.



WASHINGTON – Vlade EU-a obećale su “ciljanu i privremenu” potporu kućanstvima i tvrtkama sa cijenama energije. I dok pomoć građanima gotovo i nije sporna, pomoć kompanijama otkriva razlike i izaziva sporenja, tvrde dužnosnici EU-a.


Politički pritisak da se zaštite birači i njihova radna mjesta jači je od suhoparnih makroekonomskih kalkulacija, rekli su visoki dužnosnici eurozone na marginama sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu.


“Ako oko dvije trećine inflacije generira šok u vanjskoj opskrbi energijom, a ne prekomjerna potražnja, hoće li stroža proračunska politika riješiti taj problem? Neće”, objašnjava visoki dužnosnik eurozone.




“Političari su u jako teškoj poziciji, nitko zapravo ne zna kako pomiriti aspekt monetarne i fiskalne politike i, na kraju, svi rade što moraju kako bi zaštitili svoje birače”, dodaje.


No, zaštita kućanstava i tvrtki javnim novcem zapravo funkcionira kao program poticaja gospodarstvu, poništava nastojanja Europske središnje banke (ECB) da ukroti rekordnu inflaciju i slabi cjenovni signal koji bi trebao zakočiti potražnju.


Definicije


Kako ne bi poticali inflaciju, ministri financija eurozone obećali su da će pomoć biti ciljana i vremenski ogranična, ali povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je u rujnu da će biti teško održati to obećanje.


“Znam da je to jako teško jer kada uvedete neku mjeru, nužno će se iskristalizirati tendencija da je jednostavno zadržite. Istodobno je teško ograničiti potporu na određene skupine”, rekao je Gentiloni.


Sami pojmovi “ciljanog i privremenog” različito se tumače među ministrima financija eurozone, što izaziva puno napetosti u raspravama, rekli su dužnosnici.


“‘Ciljano’ bi moglo značiti fokus na najsiromašnije u društvu, ali i ciljanje korijena problema, što znači visoke cijene energije”, rekao je drugi dužnosnik eurozone.


“I ‘privremeno’ je nezgodno – ako povisite minimalne plaće ili socijalnu pomoć kako biste pomogli najsiromašnijima, one će i ostati povišene”, rekao je.


Dobar je primjer ciljane i privremene pomoći kućanstvima s niskim i srednjim primanjima jednokratna pomoć za plaćanje računa za energiju, sugerira voditelj europskog odjela MMF-a Alfred Kammer.


Razlike


No, dužnosnici upozoravaju da će biti teško odlučiti kada ukinuti pomoć, budući da se ne očekuje da će se cijene energije uskoro vratiti na razine na kojima su bile prije rata u Ukrajini.


Napetost izazivaju i razlike u pomoći kompanijama među članicama eurozone, posebno nakon što je Njemačka najavila da će za građane i kompanije izdvojiti čak 200 milijardi eura, iznos koji si tek rijetke europske vlade mogu priuštiti.


Dok je pomoć kućanstvima općenito prihvaćena među vladama eurozone, golema potpora tvrtkama narušava konkurenciju na jedinstvenom tržištu EU-a, osiguravajući tvrtkama iz bogatijih zemalja nepravednu konkurentsku prednost, rekli su dužnosnici.


“Pravi je problem pomoć tvrtkama. Svaka zemlja sada vodi računa samo o vlastitom interesu, a takva situacija nije dobra”, objasnio je prvi dužnosnik.


Vlade mogu osigurati potporu kućanstvima, rekli su dužnosnici, ali pomoć tvrtkama trebalo bi koordinirati na razini EU-a kako bi se očuvalo ravnopravno natjecanje na jedinstvenom tržištu EU-a, tvrde.