ZAGREB – Nekoliko dana prije kraja svakog mjeseca u Hrvatskoj se otvara pitanje hoće li Vlada nastaviti provoditi mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, na koju je od ožujka prošle godine država potrošila više od 11 milijardi kuna. Tako je i ovog mjeseca, a sudeći prema odgovoru resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, do kraja lipnja donijet će se odluka da se potpore gospodarstvu, odnosno očuvanju radnih mjesta, nastavljaju, iako je moguće da će mjera, kako se to događalo i prethodnih mjeseci, biti ponešto izmijenjena u odnosu na ranije razdoblje.

– Potpore za očuvanje radnih mjesta od samog se početka njihove provedbe kontinuirano unaprjeđuju i prilagođavaju potrebama gospodarstva, što će svakako biti prioritet i u narednom periodu. Naime, situacija je takva da zahtijeva kontinuirano praćenje pa tako i prilagodbu i unaprjeđenje samih mjera, odgovaraju iz Ministarstva rada na naš upit hoće li se potpore nastaviti i kakvi će biti kriteriji za njihovo dobivanje. Dodaju i da oni nastavljaju analizirati stanje na tržištu rada i sve prijedloge poslodavaca kako bi mjere bile što učinkovitije i adekvatnije s obzirom na aktualnu situaciju.

Snažan učinak

– Stoga će se uvjeti za provedbu ovih mjera u idućem razdoblju pravovremeno utvrditi kako bi adekvatno odgovorili na potrebe gospodarstva u cilju zaštite radnih mjesta i očuvanja poslovne aktivnosti, najavljuju iz Ministarstva. Iz toga je potpuno jasno da će se potpore gospodarstvu nastaviti. Trenutno pravo na potporu od dvije do četiri tisuće kuna po radniku, uz plaćene doprinose na taj iznos, imaju poslodavci iz sektora poljoprivrede, prijevoza i skladištenja, smještaja i pripreme hrane, organizatori događanja, zabave, rekreacije.

Usto potporu mogu tražiti i svi poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost zbog odluka Stožera ili im je rad tim odlukama na bilo koji način ograničen. Također, Vlada je nakon prošlogodišnjih potresa proširila listu i na poslodavce s područja na kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresima za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije bez obzira na djelatnost i pad prometa i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodni procesi bitno smanjeni ili onemogućeni. Hoće li se tu dogoditi kakve izmjene znat će se već sljedeći tjedan kada bi trebala biti donesena odluka o produljenju mjera, kao i odluka o tome hoće li država nastaviti pokrivati fiksne troškove dijelu poduzetnika.

Iako još od kraja prošle godine članovi Vlade ističu kako ta potpora ne može zauvijek trajati, čini se da su i u Vladi svjesni njezina učinka na očuvanje radnih mjesta, ali i gospodarske aktivnosti, pa ni u trenutku kad se ukida sve više epidemioloških mjera i ograničenja neće odustati od njezine primjene. Da je nužno zadržati potpore gospodarstvu, uz puno preciznije ciljanje sektora koji se sporije oporavljaju, Vladu je u svojoj izjavi savjetovao i Međunarodni monetarni Fond. Iz MMF-a su pohvalili Vladu zbog niza mjera pomoći gospodarstvu bez čega bi, uvjereni su u toj instituciji, gospodarski pad u prošloj godini bio veći od osam posto.

Usmjeravanje pomoći

– Kao što je te mjere potpore bilo nužno provesti u najgorem razdoblju krize, tako sada moraju biti bolje usmjerene u gospodarske sektore koji sporije napreduju i moraju ostati na snazi dok se gospodarstvo znatnije ne oporavi, savjetuju iz MMF-a.

Kad se lani u ožujku odlučila za potporu za očuvanje radnih mjesta, prvo s 3.250 pa kasnije s maksimalno četiri tisuće kuna, Vlada je kao glavni argument iznijela to da želi očuvati radna mjesta svjesna toga kako se prije desetak godina za vrijeme globalne financijske krize teško obnavljalo svako radno mjesto koje je bilo izgubljeno. Tada su mjere donesene na tri mjeseca i vjerojatno nitko u Vladi nije računao na to da će u primjeni biti, ako se pruže i za srpnja, čak 17 mjeseci. U međuvremenu je Hrvatska mogla računati i na novac iz europskih fondova za isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta.

Tako je primjerice, prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od 7,7 milijardi kuna, koliko su potpore za očuvanje radnih mjesta koštale lani, 829,5 milijuna kuna došlo iz Europskog socijalnog fonda te gotovo 1,6 milijardi kuna iz programa REACT-EU namijenjenog za ublažavanje socijalnih i drugih posljedica koronakrize. No prve najteže mjesece, kad je i najviše tvrtki dobivalo potpore, Hrvatska je odradila vlastitim snagama.