ZAGREB – Svakodnevna poskupljenja hrane država neće pokušati zaustaviti snižavanjem poreza na dodanu vrijednost (PDV) iako je sniženje tog poreza na svu hranu jedno od obećanja iz programa sadašnje Vlade. Uz to malo je vjerojatno da će se intervencijama u trošarinski sustav, odnosno primjenom plivajućih trošarina, utjecati i na cijenu goriva.

Da je smanjenje PDV-a u programu Vlade, priznao je jučer i ministar financija Zdravko Marić, dodajući da se o tome razmišlja, ali takav potez »s obzirom na pandemiju i sve izazove koje ona nosi u ovom trenutku još nije na stolu«.

– U programu Vlade najavljeno je da će se, kada se steknu uvjeti, ići na snižavanje PDV-a na kompletnu hranu. S obzirom na pandemiju i sve izazove s kojima se suočavamo, to u ovom trenutku još uvijek nije na stolu jer se nisu stekli uvjeti. No, o tome razmišljamo, kazao je Marić na konferenciji za novinare. Osim prehrambenih proizvoda, istaknuo je Marić, rastu i cijene materijala i sirovina potrebnih za obnovu nakon potresa, a posljedično i rada.

Ništa od uštede

Ministar podsjeća i na to da je Vlada prije nekoliko godina snizila PDV na dio prehrambenih proizvoda, svježe meso i ribu, voće i povrće, te na bezreceptne lijekove, ali se pokazalo da snižavanje PDV-a ne znači i snižavanje cijena, nego je tržište, odnosno ponuda i potražnja, ona koja to diktira.
Niži PDV na voće, povrće, svježe meso, plodove mora i jaja u primjeni je od početka 2019. godine i trebao je hrvatskom kućanstvu, prema računici Vlade, već u toj godini donijeti prosječnu uštedu od 872 kune. Država se zbog smanjenja PDV-a na te proizvode s 25 na 13 posto odrekla oko milijardu i pol kuna proračunskih prihoda, no građani na kraju nisu od toga imali koristi.

Prehrambeni proizvodi na koje je PDV snižen trebali su biti jeftiniji oko deset posto, ali to se u 2019. godini dogodilo jedino u kategoriji voća čije su cijene pale za 7,2 posto. No, trgovci su nakon početnih godinu dana i za voće počeli dizati cijene i građani Hrvatske od tog sniženja poreza nisu imali koristi. Niže cijene građanima Hrvatske nije donijelo ni snižavanje PDV-a u ugostiteljstvu.

Kad je u pitanju smanjivanje trošarina na gorivo, čije su se cijene približile 11 kuna za litru, ministar nudi gotovo isto objašnjenje zašto za takvo nešto nema prostora, pa navodi da je proračun u velikim izazovima kad je u pitanju financiranje borbe protiv pandemije.

Zvijer koja spava

Ministar smatra da je Hrvatska proteklih 25 i više godina dobro upravljala situacijom oko inflacije, osim pretkriznog vremena iz 2008. godine, nije bilo značajnog rasta stopa inflacije. Ipak, upozorava da je to tema koja se ne smije zanemariti, a inflaciju uspoređuje s pritajenom zvijeri koja se uvijek može probuditi.

– Inflacija je zvijer, koja ako se i pritaji, ona spava. No uvijek se i lako može probuditi, kaže ministar.
Prema podacima DZS-a inflacija je u srpnju u Hrvatskoj bila 2,8 posto i time je Hrvatska premašila prosjek Europske unije i zabilježila je najveću inflaciju od 2013. godine, odnosno od ulaska u Europsku uniju.

Rast potrošačkih cijena cijelo vrijeme prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine. Rast proizvođačkih cijena u poljoprivredi ne nudi podlogu za zaključak da bi prema kraju godine pritisak inflacije mogao značajnije popustiti. Tako su prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječne proizvođačke cijene u poljoprivredi u drugom tromjesečju ove godine porasle za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 8,1 posto, ali su cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda pale za 1,5 posto. No, snažno su rasli inputi za poljoprivrednu proizvodnju, energija za 32,8 posto, gnojivo za 22,3 posto, stočna hrana za 31,7 posto, sjeme i sadni materijal, na koji se također plaća niža stopa PDV-a, za 4,6 posto pa se u sljedećem razdoblju može očekivati samo dodatno poskupljenje u dućanima, koje će pratiti taj rast proizvođačkih cijena.