Foto D. KOVAČEVIĆ
Mjera se nastavlja, istaknuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, s ciljem zaštite građana od povećanja troškova energenata i očuvanja priuštivosti toplinske energije
povezane vijesti
ZAGREB – Vlada je, sukladno donesenom 11. paketu mjera pomoći, produžila odluku o subvencioniranju cijene toplinske energije za kućanstva za razdoblje od 1. listopada ove do 31. ožujka iduće godine.
Ovom odlukom Vlada nastavlja subvencionirati dio cijene isporučene toplinske energije za sve krajnje kupce osim one koji toplinsku energiju koriste pretežito za poslovnu upotrebu.
Mjera se nastavlja, istaknuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, s ciljem zaštite građana od povećanja troškova energenata i očuvanja priuštivosti toplinske energije.
Visina subvencije određena je ovisno o vrsti toplinskog sustava i tarifnom modelu. Tako se za centralne toplinske sustave subvencija utvrđuje na temelju razlike između krajnje cijene isporučene toplinske energije važeće na dan 1. listopada 2026. i cijene važeće na dan 30. rujna 2026.
Za zatvorene i samostalne toplinske sustave određuje se na temelju pozitivne razlike troškova nabave energenata u razdoblju od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. u odnosu na razdoblje od 1. listopada 2025. do 31. ožujka 2026., uz primjenu referentnih količina isporučene toplinske energije iz prethodne ogrjevne sezone.
Jedinični iznosi subvencija utvrđeni su na temelju izračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). “Subvencija će se izravno iskazivati na mjesečnim računima, čime će se osigurati neposredno umanjenje iznosa koji krajnji kupci plaćaju”, kazao je ministar.
Dodao je kako će HERA provjeravati zahtjeve i donositi odluke o iznosima nadoknade, dok će Ministarstvo gospodarstva provoditi isplate sredstava.
Izmjene poreznih zakona
Vlada je sa sjednice u četvrtak u Hrvatski sabor uputila konačne prijedloge izmjena triju poreznih zakona, odnosno Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pri čemu je najveći dio predloženih izmjena razrada i zakonska pologa vladina antiinflacijskog paketa.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak obuhvaća niz izmjena, a potpredsjednik vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izdojio je povećanje postotka umanjenja na mirovinu s dosadašnjih 50 na 100 posto porezne obveze koja se oporezuje nižom stopom.
Tu je i smanjenje priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje nesamostalne djelatnosti oporezuje paušalno, tako da se priznati izdaci postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz više porezne razrede i to s 85 posto na 70 posto za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00 eura) te na 55 posto za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura).
Predlaže se i povećanje minimalnih iznosa paušalnog poreza za turistički smještaj u jedinicama lokalne samouprave prve i druge kategorije prema Indeksu turističke razvijenosti i to za prvu kategoriju sa 100 na 150 eura te za drugu kategoriju sa 70 eura na 100 eura, a u slučaju kada jedinice lokalne samouprave ne donesu odluku za te kategorije sa 200 na 225 eura odnosno sa 135 eura na 150 eura.
Predlaže se i uspostava automatizirane razmjene podataka između nadležnih tijela i porezne uprave, te automatski upis i ispis poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od turističkog smještaja.
Uvodi se i nova vrsta dohotka od kapitala za primitke ostvarene ulaganjem imovine putem hrvatskog investicijskog računa, a vlada predlaže i da se određene demografske potpore i potpore za otklanjanje šteta u poljoprivredi ne smatraju dohodkom odnosno poreznim primicima.
Porez na prekomjernu dobit po stopi od 50 posto
Kada je riječ o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dobit, predlaže se uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu mažu kao jednokratna antiinflacijska mjera za porezno razdoblje 2026. godine. Tom mjerom obuhvaćaju se obveznici poreza na dobit za koje se smatra da mogu kreirati inflaciju odnosno veliki i srednji poduzetnici prema Zakonu o računovodstvu koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u Republici Hrvatskoj.
Profitna marža izračunava se kao postotak stavljanjem u omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi.
Prema vladinom prijedlogu, smatralo bi se da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 posto veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine).
Predlaže se porezna stopa na prekomjernu profitnu maržu od 50 posto.
“Primarni cilj ovoga prijedloga zakona nije povećanje proračunskih prihoda već prevencija stvaranja prekomjerno povećanih profitnih marži odnosno sprječavanje inflacije”, rekao je ministar Ćorić.
Zakon o PDV-u usklađuje se s europskom direktivom
Vladin konačni prijedlog izmjerama Zakona o porezu na dodanu vrijednost donosi usklađenje s EU-ovom direktivom koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine. Najvažnije promjene odnose se na unapređenje postojećeg sustava One Stop Shop (OSS) i import One Stop Shop (IOSS), koji poduzetnicima omogućuju da na jednom mjestu prijave i plate PDV za određene prekogranične isporuke dobara i usluga građanima u EU-u.
Preciznije se definira prag od deset tisuća eura za prodaju na daljinu unutar Europske unije te se proširuje sustav OSS na sve Business-to-Consumer (B2C) usluge koje pružatelji usluga izvan Europske unije obave u Europskoj uniji.
Propisuje se i da obveznici koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike, ne mogu koristiti sustav IOSS, kao i to da se isporuka električne energije, grijanja i hlađenja osobama koje nisu obvezne plaćati PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, smatra prodajom dobara na daljinu unutar Europske unije do 30. lipnja 2028. godine.
“Sve ove promjene, odnosno njihov najveći dio, dio su našeg antiinflacijskog raketa koji smo kao što Hrvatska javnost zna, imali priliku predstaviti već u petom mjesecu ove godine. Na ovaj način zapravo dovršavamo, uz koš neke zakonske izmjene koje se mogu očekivati na sljedećim sjednicama, zakonsku potporu antiinflacijskom programu koji će u primjenu od 1. siječnja sljedećeg godine”, rekao je ministar Ćorić.
Dug bolnica
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o isplati 105 milijuna eura namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Od ukupnog iznosa, država je osigurala 103 milijuna i 978.333 eura za podmirenje dugova državnih bolnica.
Utvrđenom listom, najviše novčanih sredstava dobivaju KBC Zagreb (23,553.838 eura), KBC Split (15,421.237 eura), KB Dubrava (10,982.239 eura) te KBC Sestre milosrdnice (10,680.934 eura).
KBC-u Rijeka isplatit će se 7,1 milijuna eura, KBC-u Osijek 6,7 milijuna, OB-u Varaždin 4,1 milijuna, KB-u Merkur i ŽB-u Čakovec po 3,1 milijuna, OB-u Zadar 2,7, OB-u Dubrovnik 2,24 milijuna.
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ dobiva 1,863.460 eura, OB Zabok i bolnica hrvatskih veterana 1,678.191 eura, OB Pula 1,453.999, OB „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak 1,509.402, OB Šibensko-kninske županije 1,462.502, KB Sveti Duh 1,33 milijuna eura, a OB Karlovac 1,03 milijuna eura.
Za podmirenje dugova OŽB Vinkovci dodijelit će se iznos od 953.152 eura, OB „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica 656.544, OB „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar 640.082, OB Virovitica 581.866,00 eura, OB Gospić 247.841, OŽB Našice 231.370, OB Nova Gradiška 229.373, Klinici za dječje bolesti Zagreb 223.587 eura, OŽB Pakrac i bolnici hrvatskih veterana 211.241, dok Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar 46.806.
Za zdravstvene ustanove kojima su osnivači županije, Ministarstvo zdravstva isplatit će 1,021.667 eura.
Najviše dobiva Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, 396.517 eura.
Dječjoj bolnici Srebrnjak isplatit će se 209.820 eura, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice 138.193, Specijalnoj bolnici za plućne bolesti 112.446, Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot Popovača 108.243,00 eura, a Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice 50.097 eura.
Za specijalnu bolnicu za produženo liječenje Duga Resa osiguran je iznos od 4.192 eura, Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež 1.516 eura, dok Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka, dobiva 643 eura.
Vlada je, također, izmijenila odluku o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u ovoj godini kojom se predlaže preraspodjela odnosno prenamjena novčanih sredstava na temelju prijedloga Dubrovačko-neretvanske županije.
Smanjen je novčanih iznos sredstava za otplatu kredita sa 25.680 na 24.898 eura, a za nastalu razliku povećan je iznos za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje sa 1,618.978 na 1,619.760 eura. Ukupni iznos za Dubrovačko-neretvansku županiju, kao i za sve županije, ostao je nepromijenjen.
Pomoć proizvođačima svinja
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela izmjene i dopune Programa državne potpore za kompenzaciju smanjene vrijednosti tovnih svinja isporučenih na klanje iz zone ograničenja III uslijed primjene posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge (ASK) kojima se povećava iznos potpore za četiri milijuna eura.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek rekao je da je riječ o izmjenama i dopunama Programa donesenog u 2024. i izmijenjenog u 2025. godini zbog primjene posebnih mjera za kontrolu ASK.
Određene su zone ograničenja koje utječu i na mogućnosti plasmana svinjskog mesa uslijed dugotrajnosti zone III i njenog proširenja tijekom 2026 godine.
Proizvođači svinja čiji se objekti nalaze u zoni III nisu u mogućnosti plasirati svinje po tržišnim cijenama te ostvaruju gubitke u poslovanju, kazao je Tušek napominjući kako se izmjenama i dopunama programa predlaže produljenje razdoblja prihvatljivosti te se sukladno tome povećavaju potrebna financijska sredstva za četiri milijuna eura.
Naime, predloženom izmjenom programa produžuje se razdoblje prihvatljivosti isporučenih grla tovnih svinja u klaonice sa farmi u zoni ograničenja III do 31. kolovoza 2026. te se za njezinu provedbu osiguravaju dodatna sredstva odobrena od Europske komisije u iznosu od četiri milijuna eura.
Ukupna financijska sredstva za provedbu programa ovoj godini iznose 10 milijuna eura, od čega je šest milijuna osiguran izmjenom i dopunom programa od 10. srpnja 2025., a dodatnih četiri milijuna današnjom odlukom. Za provedbu Programa za razdoblje od 2024. do kraja 2026. godine, ukupna sredstva tako iznose 26 milijuna eura.
Tim će programom, kazao je Tušek, pedesetak proizvođača svinja ostvariti potporu u iznosu od 15 posto tržišne vrijednosti svinja stavljenih na tržište.
