Vlada je odlučila postaviti ozbiljne prepreke pred one koji se žale na postupke javne nabave i time ih odugovlače, čak i kad za žalbu nemaju ni osnove, ni poslovnog interesa pa je čak predaju i mimo propisanog roka.

Žalbe u pojedinim fazama javnog natječaja, bez obzira jesu li osnovane i jesu li čak i obrazložene, odugovlače primjerice izbor izvođača radova i odgađaju i po nekoliko mjeseci realizaciju investicije i Vladin je plan prekinuti tu praksu većim naknadama koje moraju plaćati oni koji se odluče na takav potez.

Tako je u javnu raspravu pušten prijedlog izmjena zakona o javnoj nabavi prema kojem bi se čak pet puta povećala maksimalna naknada koju moraju uplatiti tvrtke koje ulažu žalbu u određenoj fazi postupka javne nabave.

Dosad je propisana naknada bila od pet tisuća do maksimalno sto tisuća kuna, a taj iznos od sto tisuća kuna bio je određen samo za slučajeve javne nabave u kojima je procijenjena vrijednost prelazila 60 milijuna kuna.

Ubrati proces

Vlada sada predlaže da najniža žalbena naknada bude deset tisuća kuna i to za one nabave čija je procijenjena vrijednost do dva milijuna kuna. Za sve nabave iznad tog iznosa žalbena naknada će biti 0,5 posto procijenjene vrijednost s time da maksimalno može iznositi pola milijuna kuna.

Ta maksimalna naknada naplaćivat će se za nabave robe i usluga čija je procijenjena vrijednost sto milijuna kuna ili više. Dosad se za nabave tako velikih iznosa plaćala naknada od najviše sto tisuća kuna.

No, iako se tu radi o značajnom povećanju naknada, najveća se promjena dogodila kad je u pitanju žalba na natječajnu dokumentaciju, jer je u svim slučajevima, bez obzira kolika bila procijenjena vrijednost posla, žalbena naknada bila pet tisuća kuna.

Sada iz zakonskog prijedloga nestaje taj izuzetak i naknada koja će se plaćati za žalbu koja se podnosi na ponudbenu dokumentaciju iznosit će ubuduće, kao i u svim ostalim slučajevima, od deset do 500 tisuća kuna.

To znači da prema aktualnom zakonu žalba na ponudbenu dokumentaciju za poslove vrijedne sto milijuna kuna košta pet tisuća kuna, a ubuduće će, ako Vlada ostane kod svog prijedloga i ako ga Sabor usvoji, ta naknada biti sto puta veća i iznosit će pola milijuna kuna.

U takvim slučajevima će oni koji se odluče žaliti, ozbiljno razmišljati o tome hoće li platiti naknadu od pola milijuna kuna da bi podnijeli žalbu koja nema nikakvu osnovu, jer novac ako se žalba ne usvoji ostaje u državnom proračunu.

Jedini izuzetak po pitanju naknada kojeg predviđa i prijedlog zakonskih izmjena je jedinstvena naknada u slučaju da vrijednost nabave nije procijenjena i u tom slučaju se žalbena naknada plaća deset tisuća kuna.

Vlada će očito povećanjem naknada nastojati smanjiti broj profesionalnih žalitelja, onih koji svojim žalbama zaustavljaju javne nabave i po nekoliko mjeseci, iako su i sami svjesni da njihove žalbe nemaju osnova, ili su ih predavali i bez opisane nepravilnosti na koju se poziva.

Dosad su se i u tim slučajevima, čak i u slučajevima kad žalba nije bila predana pravovremeno, procesi javne nabave zaustavljali do njezinog rješenja.

Dvosjekli mač

Koliko god Vladini argumenti za destimuliranje onih koji se žale, ako za to nemaju osnove, bili jaki jer je cilj ubrzati investicije, otvara se i pitanje hoće li to otežati postupak podnošenja žalbi onima koji doista u pojedenim postupcima javnih nabava imaju argumente.

O tome se treba voditi računa s obzirom na to da i posljednje izvješće Komisije za kontrolu nabava za 2020. godinu pokazuje da je gotovo 45 posto žalbi usvojeno, odnosno da su oni koji su uložili žalbe imali dobre argumente.

Takve ne bi trebale spriječiti veće žalbene naknade ni ubuduće, jer im se novac nakon pozitivno riješene žalbe vraća, ali sigurno je da će prije njezinog podnošenja puno više vagati isplati li im se taj potez.

Kako bi se postupak ubrzao, ubuduće bi e-žalba bila obvezan, odnosno jedini način na koji se ona podnosi i time se očekuje skraćivanje žalbenog postupka. Aktualni zakon omogućuje podnošenje žalbe elektroničkim putem, ali ona još uvijek nije obvezna.

Žalba ne odgađa odluku

Kako su se često žalbe na dokumentaciju predavale bez želje da se ostvari pravna zaštita, a to je odgađalo postupak javne nabave, sada se predlaže da se postupak nabave ne zaustavlja, odnosno da se javno otvaranje ponuda ne odgađa u slučaju kada izjavljena žalba nije dopuštena ili je očito nepravodobna.

U obrazloženju Ministarstva gospodarstva navodi se da je praksa nepravovremenih žalbi, odnosno žalbi izvan rokova, zbog kojih se postupak također zaustavljao, osobit problem u postupcima javne nabave koji se financiraju iz EU fondova jer se u tim slučajevima moraju poštivati rokovi kako bi se dobio novac.

Izmjenama se predlaže da žalbe moraju sadržavati nepravilnosti i obrazloženja zbog kojih se podnose.