Hrvatska vlast ima plan kako doskočiti isteku roka za korištenje novca iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu od potresa koji istječe sredinom lipnja ove godine. Argument s kojim će se obratiti Europskoj komisiji jest taj da se radi o progresivnoj šteti nastaloj dvama potresima, te da su praktički prvi zagrebački potres u ožujku 2020. i kasniji, drugi potres u Petrinji krajem 2020. godine, vezani istim štetama u glavnom gradu.

Pomicanje roka

Rok za utrošiti ta sredstva je 18 mjeseci od potresa, dakle do kraja ljeta ove godine, no Hrvatska dotad u tome neće uspjeti jer je dosad potrošila nepunih 3 posto sredstava. No, ako bi se potrošnja novca iz Fonda solidarnosti vezala uz drugi datum, gotovo devet mjeseci kasnije, novac iz Fonda solidarnosti mogao bi biti utrošen u devet mjeseci duljem roku, dakle negdje do kraja proljeća 2023. godine. Na taj način »kupilo« bi se vrijeme.

O ovim novim argumentima s kojima će se Vlada obratiti Europskoj komisiji jučer je na susretu s novinarima u Europskom parlamentu govorio zastupnik pučana, odnosno HDZ-a, Karlo Resler. On je objasnio da hrvatska vlast sigurno neće tražiti produljenje roka, kao što su mediji pisali, jer su svjesni da to baš i ne bi prošlo, naprosto zato jer je praksa da se za Fond solidarnosti novac uvijek mora trošiti brzo i efikasno, s obzirom na to da i jest riječ o sredstvima za hitne intervencije. Ističe se da nije realno da će se uredba promijeniti zbog Hrvatske jer je za to potrebna suglasnost Europskog parlamenta, kao i podrška Vijeća država članica.

Sanacija šteta

Čak i kad bi se promijenila, ona se ne bi odnosila retroaktivno, ali postoji drugi put. Pokušat će se dokazati da sanacija šteta od požara ili poplava nije isto kao šteta od potresa. Ovdje je riječ o urbanoj jezgri glavnoga grada, koja je dodatno oštećena petrinjskim potresom, stoga će se od Europske komisije tražiti da kao početak roka od kojeg teče tih 18 mjeseci uzmu prosinac 2020., a ne ožujak. To bi trebalo biti uvaženo, smatraju u redovima europskih pučana.

Naime, u vezi s tim komunicira se s Europskom komisijom na dnevnoj razini, i uskoro bi se trebalo i vidjeti je li ta argumentacija prihvaćena.
Inače, zastupnik Karlo Ressler je upravo 2020. postao izvjestitelj za mišljenje Odbora za proračun Europskog parlamenta (BUDG) o pregledu rada Europskog fonda solidarnosti, bespovratne pomoći Europske unije za regije pogođene velikim prirodnim katastrofama, kao što su potresi, požari i poplave. Stoga je dobro upoznat i s procedurama, i s praksama oko trošenja sredstava iz tog fonda.