Photo: Igor Kralj/PIXSELL
"Grad će pripremiti jedan projekt i vrlo brzo bi krenuli radovi s izvođenjem spojnice koja bi mogla omogućiti kvalitetniji promet", rekao je Bačić
povezane vijesti
- Mladić osumnjičen za podmetanje požara u zgradi Vjesnika u lisicama doveden u DORH, tvrdi da nije kriv
- Verbalno se sukobili zbog nesuglasica u prometu, a potom 38-godišnjak oštetio automobil 26-godišnjaka te ga napao
- Bačić tvrdi da je protupožarna zaštita Vjesnika bila OK i da su dva zaštitara čuvala zgradu non-stop. U čemu je onda kvaka?
ZAGREB – Ministar graditeljstva Branko Bačić demantirao je u petak medijske navode da je zgrada Vjesnika bila osigurana kao stambena, istaknuvši kako je premija osiguranja plaćana za poslovni kompleks, a s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem najavio je izgradnju spojne ceste prema istoku.
“Cijeli ovaj kompleks od ukupno 43.000 kvadrata, osiguran je policom na 53,5 milijuna eura. Sama zgrada je 20 posto tog kompleksa, oko 8000 kvadrata, i naknada štete će biti isplaćena za poslovnu zgradu, što ona i je, temeljem čega smo i definirali visinu premije”, poručio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić nakon sastanka s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo i zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
“Dakle, premija za ovaj objekt je plaćena za poslovni kompleks”, rekao je.
U zgradu Vjesnika još se ne može ući i napraviti očevid, dodao je. Izvješće Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo o statici zgrade očekuje se do nedjelje.
“Na temelju njega će se vrlo vjerojatno idući tjedan moći ući u zgradu, napraviti očevid i provesti sve aktivnosti”, kazao je.
Dogovorena izgradnja spojne ceste
Na sastanku je dogovoreno s Gradom, sukladno članku 129. Zakona o gradnji, kazao je, omogućavanje realizacije prometnog rješenja kako bi se olakšao promet u ovom dijelu grada, a u kojem je trenutno zbog opasnosti od letećih predmeta sa zgrade Vjesnika, zatvoren južni dio Slavonske avenije.
“Grad će pripremiti jedan projekt i vrlo brzo bi krenuli radovi s izvođenjem spojnice koja bi mogla omogućiti kvalitetniji promet”, rekao je Bačić.
Gradonačelnik Tomašević je pojasnio kako podvožnjak kod Vjesnika do daljnjeg ostaje zatvoren, ali da se radi na alternativama i omogućavanju “određene propusnosti” i prema istoku grada.
“Ideja je da ipak imamo barem nekakvu komunikaciju na ovom raskršću prema istoku, to ne može zamijeniti podvožnjak, ali može olakšati stvar. Trenutno su dvije trake u smjeru zapada, a želimo napraviti barem još jednu, a nadamo se i dvije prema istoku”, rekao je Tomašević.
“Na tome radimo, ali dosta je kompleksna situacija. Nažalost, do ponedjeljka to još neće biti jer za ove radove, a govorimo o ozbiljnim građevinskim radovima i mogućem proširenju ceste, trebat će nam barem tjedan dana”, dodao je.
Ministar Bačić je izjavio i kako će se po dobivanju izvješća HCPI-a poduzeti daljnji koraci u smislu budućeg statusa ovog nebodera, a da je ranije već na razini Vlade donesena odluka o uređenju cijelog ovog kompleksa.
“Razgovarali smo sa suvlasnicima s kojima održavamo redovite sastanke i izrazili im naš stav da bismo mi otkupili sve dijelove ostalih suvlasnika i zadužili Visoko procjeniteljsko povjerenstvo da procijeni vrijednost ovog kompleksa. Procjenu smo dobili i dostavili je suvlasnicima, trajao je proces usuglašavanja s njima, no, u međuvremenu se dogodilo ovo što se dogodilo, nažalost, i sada je situacija drugačija”, poručio je.
HCPI postavio mjerne uređaje
Upitan kako su mlađe osobe, koje se dovode u vezu s požarom koji je buknuo u zgradi Vjesnika, ušle u zgradu ako su je zaštitari čuvali, ministar kaže da ne zna.
“Ovaj kompleks ima svog upravitelja, osiguran je s 24-satnom zaštitarskom službom koja je bila dužna pratiti i kontrolirati taj dio. Kako su ti mladi ljudi ušli u zgradu pokazat će istraga, a ja ta saznanja nemam”, rekao je.
Mario Uroš iz HCPI-a kazao je kako su u zgradi postavili mjerne uređaje kojim će mjeriti pukotine, statiku, kvalitetu betona te da bi do nedjelje mogli donijeti i neke zaključke za daljnje korake.
“Sad čekamo da vidimo što će se događati s tim pukotinama. Dodatno se rade numerički proračuni i analize da vidimo u posljedici iznos temperature na pojedinim katovima. Okvirno ćemo procijeniti kolika je ostala otpornost konstrukcije i na vlastitu težinu, a da ne spominjem onda i na vjetar i podrhtavanja, što bi se eventualno moglo dogoditi”, rekao je Uroš.
Tu je i sklerometar, čime gledamo kvalitetu betona koja je ostala, mjerimo razine i debljine zaštitnih slojeva i količinu otpada na tim zaštitnim slojevima te kontakt armature s betonom, dodao je.
