Christian Schmidt

Visoki predstavnik za BiH suspendirao zakon usvojen u RS, spriječio prisvajanje nekretnina

Hina

Foto Armin Durgut/PIXSELL

Foto Armin Durgut/PIXSELL

Istaknuo je kako je odlučio koristiti svoje ovlasti "da bi BiH poveo naprijed a neke ljude priveo razumu".



SARAJEVO – Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u utorak je prvi put u mandatu započetom u kolovozu prošle godine iskoristio široke ovlasti koje mu stoje na raspolaganju i suspendirao zakon kojim su vlasti Republike Srpske kanile preuzeti nekretnine čiji je vlasnik država BiH.


“Obustavio sam primjenu zakona do odluke Ustavnog suda i proširujem zabranu raspolaganja državnom imovinom. Ovom odlukom jasno se daje do znanja da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom odnosno uređivati način raspolaganja državnom imovinom”, izjavio je Schmidt u Sarajevu dodavši da se ovaj problem ne može riješiti nikakvim jednostranim mjerama.


Istaknuo je kako je odlučio koristiti svoje ovlasti “da bi BiH poveo naprijed a neke ljude priveo razumu”.




Po njegovim riječima, ova odluka odmah stupa na snagu. Svima koji bi se njenoj provedbi mogli pokušati usprotiviti poručio je kako će se suočiti sa zakonskim posljedicama takvog ponašanja, uključujući osobnu odgovornost kao i blokiranje njihovih financijskih transakcija.


Sporni zakon RS, sukladno Schmidtovoj odluci, neće se primjenjivati sve dok se o njemu ne očituje Ustvani sud BiH.


Bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown još je 2005. godine donio obvezujuću odluku kojom je zabranio raspolaganje državnom imovinom sve dok se to pitanje ne regulira zakonom koji treba donijeti parlament BiH.


Unatoč tome, Narodna skupština RS je na inzistiranje srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika 10. veljače donijela zakon kojim je taj  entitet proglasila vlasništvom nekretnina na njegovom teritoriju. Međunarodna zajednica uzaludno je pozivala vlasti u RS-u da to ne čine, a predsjednica entiteta Željka Cvijanović prošlog je tjedna potpisala ukaz o stupanju na snagu tog zakona čija je primjena trebala početi od 14. travnja.


Daytonskim sporazumom BiH je kao pravni sljednik bivše Republike BiH ujedno postala titularom cjelokupne nepokretne imovine koja je bila u nekadašnjem državnom vlasništvu, što je u nekoliko sporova potvrdio i Ustavni sud BiH.


Bilo je predviđeno da se to naknadno detaljno uredi zakonom kojim bi državi ostale nekretnine potrebne za njeno funkcioniranje, a entitetima bi bilo prepušteno upravljanje ostalom nepokretnom imovinom no to se još uvijek nije dogodilo zbog stalnih političkih blokada i prijepora.


Vlasti RS odlučile su ignorirati pravorijek Ustavnog suda kao i sam ustav jednostrano se proglasivši vlasnikom državnih nekretnina u tom entitetu.


Schmidt ih je prošlog tjedna upozorio kako privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi, no na to nije bilo nikakve reakcije iz Banje Luke.


“To što smo vidjeli u Banjoj Luci nažalost je bilo protivno ustavu BiH”, kazao je Schmidt u utorak dodajući kako bi sporni zakon samo narušio pravnu sigurnost i ugrozio sve moguće investicije.


Mogućnost nametanja odluka i zakona te izricanja sankcija izabranim dužnosnicima dio su mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH dane odlukama Vijeća za provedbu mira (PIC) iz 1997. godine. U posljednjih desetak godina gotovo uopće nisu korištene, no to se promijenilo u srpnju 2021. kada je Schmidtov prethodnik Valentin Inzko nametnuo zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina.