POLITIČKI VETERAN

Veliki intervju s Radimirom Čačićem: “SDP samo želi biti drugi pol HDZ-a. Možemo! će postati jači od njih”

Zlatko Crnčec

Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Možemo! ima vlastitu i jasnu političku poruku. S druge strane SDP ima nacionalnu mrežu i tradicijske korijene, ali njihova je osnovna poruka – mi svoje poslanje u politici vidimo u tome da budemo drugi pol HDZ-a, i ako mi nismo vlast, za nas kao SDP je najbolje da to bude HDZ. Što je naravno samo po sebi kretenski.



Predsjednik Narodne stranke – reformisti Radimir Čačić u razgovoru za nas list analizira političku situaciju nakon iznenadne ostavke čelnika Domovinskog pokreta Miroslava Škore.
– On je u niz navrata od devedesetih bio u politici.


Ovo mu nije bio prvi takav izlet. Ulazio je i izlazio. Ovaj je puta ušao na puno veća vrata i rezultati su, mora se priznati, značajni. Oni su, čak i na iznenađenje HDZ-a, granično izgubili odlučujući utjecaj na formiranje ove Vlade.


Desno krilo HDZ-a


Za jedan mandat.


– HDZ-ove prognoze realno nisu prelazile 57 do 60 mandata. Najoptimističnije procjene išle su do 61 mandata. A na kraju su dobili 66, dakle izvan svih očekivanja. Domovinski pokret je svakako bio politički faktor na koji se moralo računati. Na kraju su dobili čak 16 zastupnika, što je bio jako dobar rezultat.




Jedan je dio ljudi u Domovinskom pokreti bio iz sasvim pragmatičnih razloga, s očekivanjem da će imati utjecaj na vlast i biti dio vlasti. Sada dio vlasti nisu, utjecaj nemaju. A sam Škoro nema tih ambicija. On u tom smislu postaje i prepreka onima u Domovinskom pokretu koji su imali tu ambicije i još uvijek ih imaju.


I koji su još uvijek svjesni činjenice da – ako ne danas, mada možda već i danas, a onda svakako sutra – HDZ će morati tražiti partnere i u njima. A Škoro je u ovom trenutku postao u određenom smislu i smetnja. Po mom mišljenju, to je razlog ovih događanja, a ne nekakvi privatni razlozi.


Mislite li da postoji prostor za suradnju HDZ-a i Domovinskog pokreta nakon svega što je bilo između njih?


– Oni su i sad u suradnji s HDZ-om u svim mogućim kombinacijama diljem zemlje. Nije to neki jasan politički smjer, nego od grada do grada, općine do općine, županije do županije, kako gdje, Domovinski pokret surađuju s HDZ-om.


Ta se priča oko njihovog sukoba jako razvodnila. I sutra od onog što ostane od Domovinskog pokreta, ako nešto ozbiljnije ostane, oni će se morati profilirati kao nekakva desna struja HDZ-a.


Može li Domovinski pokret uopće opstati? Svađe i međusobne optužbe postaju sve žešće?


– Jedan će dio vjerojatno opstati. Škoro je bio puno bliži centru od nekadašnjeg HSP-a. Njegova temeljna politička poruka je bila – mi jesmo desno i tvrđi smo i nacionalno svjesniji od HDZ-a, a nismo toliko uprljali ruke kao HDZ u dva desetljeća na vlasti.


Sada ta poruka i retorika odlazi sa Škorom, a ostat će vjerojatno potreba da se profiliraju više desno. A to neće biti baš tako jednostavno jer se na toj klerikalnoj desnici jasno profilirao MOST, koji ističe činjenicu da je dva puta kratkotrajno bio i izlazio iz vlasti ne želeći uprljati ruje korupcijom.


Naravno da je to samo dio istine, ali most svoju poziciju gradi i na tome jer puno drugog i nema. Bez obzira na to, oni su u ovom trenutku najjača stranka te konzervativne klerikalne desnice. Koliko tu ima prostora za Domovinski pokret nisam siguran.


MOST će opstati, ne pretjerano jak, ali Domovinski pokret će, ako želi opstati, morati naglašavati tu nacionalnu komponentu na kojoj MOST toliko ne inzistira. Na desnici su se Hrvatski suverenisti odijelili i sada će se ponovo ti ostaci ostataka pokušavati okupiti. Nema tamo nekog jakog imena, Radić nije to ime. On je uspješan poduzetnik, ali je u politici nepoznanica.


Je li moguće da se neki zastupnik Domovinskog pokreta već sada pridruži vladajućoj većini?


– Sasvim sigurno jedan dio može odlučiti da se pridruži. O tome nema nikakvog spora. A neki od njih su i dosad podržavali kada je trebalo. Kao što znate Hrvatski suverenisti su već glasali za Vladu kada je trebalo.


(Ne)jasna legitimacija


Ne slabi li to moguće osipanje desnice i vašu poziciju u vladajućoj koaliciji?


– Mi nemamo ni na kakav način s tim problem. Nama je potpuno jasno da je HDZ-ova većina osigurana s barem pet, šest, sedam glasova saborskih zastupnika formalne oporbe koji se uvijek mogu dobiti. I ovo što se dogodilo s Hreljom je vrlo prirodno.


HSU predstavlja interesnu skupinu koja kao i svaka druga po definiciji nema ideologiju i, kao i manjinci, usmjerena je na suradnju s vlašću.


Zašto bi to bilo prirodno i normalno?


– Oni su interesno neutralni. Kod njega je samo problem, a to nije mali, nego veliki problem, da je izabran na listi oporbe. S druge strane mi smo izabrani s osnovnom porukom da smo stranka centra, lijevog centra, ali da smo spremni, bez obzira što je naš prioritet suradnja s lijevim centrom, surađivati i s desnim ako se radi o strankama civilizacijskog i europskog spektra.


Dakle, u tom smislu HDZ. To smo rekli i na izborima i tako smo na izbore išli. I u tom smislu imamo jasnu legitimaciju pred našim biračima za svoj glas. Hrelja tu legitimaciju naravno nema. Domovinski pokret je izišao samostalno i zaista može dati svoj glas HDZ-u iako je to protiv poruke koju su glasačima slali tijekom kampanje.


Prvenstveno Radić. To je već mrvicu manje politički čisto. Jedina naša, uvjetno rečeno, snaga da je naš glas politički čist i da imamo puni legitimitet ponašati se kako se ponašamo. Naravno, jedan glas ne može biti u ovakvom sustavu presudan, on to objektivno nije.


Ali jest presudan samo u smislu da Vlada dok joj mi držimo većinu je Vlada čistog obraza. I to je jedina naša prednost. Mi nemamo druge.


Naravno da imate pravo ići s kim želite jer ste sami išli na izbore.


– Da i to smo i u kampanji jasno rekli.


Niste prevarili birače, ali vaša važnost sada ipak pada. Ipak sada imate manji prostor da ostvarite svoje uvjete koje imate za podršku Vladi.


– To je sve istina, ali mi tu nikakvih posebnih zahtjeva nemamo. Osim onoga što je ušlo u program Vlade i što je usvojeno u Saboru. Ušlo je na naš zahtjev i to je sada program Vlade. Što će od toga Vlada realizirati, to ćemo još vidjeti.


Ali mi smo isto tako jasno rekli da ćemo reagirati, ako se bude razaznalo, to ćemo ćemo vidjeti već krajem godine, da se ne ostvaruje onaj dio koji se odnosi na brzu prugu Zagreb, Lepoglava, Varaždin, Čakovec, Kotoriba.


Ako to ne bude ušlo u europske projekte, a ušlo je u program Vlade, u Strategiju prometa i u Strategiju prostornog uređenja Hrvatske. Ali naravno, sve to skupa se ne može realizirati ako se to ne ugovori kao europski projekt.


A to može napraviti samo Vlada. Hoće li se to i dogoditi, to ćemo vidjeti. Ali već vidim neke naznake na lokalnoj razini. Recimo HDZ-ov župan to izbacuje iz prioriteta. To su već naznake da Vlada sječe kao i obično sjever Hrvatske otkad Hrvatska postoji.


Što se tiče HDZ-a, sjever Hrvatske je uvijek bio marginaliziran i maksimalno gažen. Ako to prepoznamo kao činjenicu do kraja godine, mi ćemo najkorektnije i najnormalnije se zahvaliti kao što smo to već činili.


I reći javnosti da što se nas tiče mi nastavljao djelovati u Saboru kao konstruktivno oporba. Nećemo ići prljavo jer to jednostavno nije način. To je HDZ često upotrebljavao, pa i na ovim lokalnim izborima, dakle najprljavije moguće, bez obzira što oni o tome govore.


Činjenice su naprosto takve. Međutim, to nije razina na kojoj mi funkcioniramo. Mi ovu Vladu još uvijek podržavamo jer drugu opciju nemamo. Ovo je jedina moguća demokratska Vlada, lijevi je centar nije mogao formirati.


Ali ako se neće provoditi naši projekti mi ćemo iz ove vladajuće većine izaći, a na sljedeće parlamentarne i lokalne izbore izaći iz oporbene pozicije.


Čisto, brzo i elegantno


Kako je trenutno stanje u Varaždinskoj županiji gdje ste optužili HDZ za prljavu kampanju koju je protiv vas vodio na lokalnim izborima?


– Odbili smo i poziciju predsjednika Županijske skupštine i prisutnost u bilo kakvim županijskim organima. Odbili smo pročelničke i druge političke pozicije. Jednostavno zato jer ne smatramo da je kapacitet sadašnje HDZ-ove vlasti u Varaždinskoj županiji dovoljan.


Uopće ne treba gajiti nikakve nade da bi oni mogli realizirati nekakve ozbiljne nove projekte koji su bili predviđeni našim programom. Realizirat će se samo ono što je već započeto, što je već ušlo u programe i što je već potpisano.


Spomenuli ste pročelnike. Možemo! koji je pobijedio u Zagrebu ne može smijeniti dosadašnje pročelnike i postaviti svoje zbog toga jer ga u tome sprječavaju postojeći zakonski propisi. Zar ne bi bilo logično da pobjednik izbora može postaviti svoje ljude na ključna mjesta, i naravno za taj izbor kasnije politički odgovarati?


– Tako je to nekad i bilo. Ovo je naravno farsa, toga smo svi svjesni. Međutim, to je rješivo na način kako to rješava ovog trenutka Možemo!. I tako se to rješava i u drugim jedinicama lokalne samouprave.


Na kraju krajeva tako sam to rješavao i ja kada sam preuzeo županijsku vlast. I to je jedno jednostavno, čisto, brzo i elegantno rješenje. A to nije ovo ostavke ili ne ostavke, i cijela ova bezrazložna medijska dreka.


To je jednostavno rješivo na način da napravite novu sistematizaciju i s većinom koju imate izglasate preraspodjelu odjela na način da neki pročelnici gube svoju poziciju i da se onda ide na postavljanje novih. I ti novi će biti postavljeni, naravno, uz poštovanje stručnosti. Ali i, naravno, da će biti postavljeni ljudi u koja nova vlast ima povjerenje.


Ali zašto nova vlast ne bi imala pravo postavljati svoje ljude bez javnih natječaja koji su najčešće samo forma?


– Ja se s vama potpuni slažem da je to puno jednostavnije, ali s druge strane ja ću vam reći nešto na primjeru Varaždina. To je ipak mrvicu europskiji dio Hrvatske. Tamo imate cijeli niz pročelnika koji su na funkciji po 15-20 godina.


I bez obzira na stranke. Tako da imate pročelnika za poljoprivredu koji je tamo 16 ili 17 godina. Isto je i s pročelnikom za financije. Ili pročelnikom za obrazovanje što je temeljna funkcija, core business županija.


Tamo je isti čovjek pročelnik već skoro 20 godina. Kada sam ja prvi put postao župan, zatekao sam ga na toj funkciji. On je tada bio predsjednik županijskog HDZ-a. S obzirom na to da je čovjek apsolutno stručan, ja sam ga ostavio na toj funkciji.


Zadržao sam ga. U sustavu postoje brojni stručni ljudi i ako ih imaš trebaš ih koristiti pametno, čak i ako su iz suprotne političke opcije. Nije nužno mijenjati sve pročelnike.


Imate puno kvalitetnih ljudi koji poznaju sustav i koji su dali rezultate, Tako da i postojeći sustav ima svoju logiku. Normirati da se svaki put omogući promjena svih pročelnika moguće pojednostavljuje stvari ako dolazi nova politička vlast.


Međutim, svatko tko je pri zdravoj pameti kada dolazi na vlast želi zadržati kvalitetne ljude. Neće ih mijenjati. Kada sam postao ministar u Vladi Ivice Račana, od 11 svojih pomoćnika zatražio sam da svi podnesu ostavke.


I drugi dan ujutro sam i sve ponovo postavio. Nisam promijenio ni jednog. A naslijedio sam sve HDZ-ove pomoćnike. Nakon toga neki su otišli, neki su se ipak promijenili.


Izvršnoj vlasti nikada nije pametno doći i sve pročistiti jer to pokazuje činjenicu da nisu dorasli funkciji na koju su izabrani jer sasvim sigurno svijet ne počinje od njih i sasvim sigurno veliki broj ljudi u administraciji stručno i kvalitetno obavlja svoj posao.


Dakle, to nije baš tako crno-bijelo u smislu da se svi pročelnici uvijek moraju micati. Nije to nužno.


Lopov po defaultu


Kako vam se čini da se Možemo! snašao u ovih prvih nešto više od mjesec dana koliko su na vlasti?


– Rekao bih da polako postaju svjesni da je civilno društvo – civilno društvo, da je demagogija – demagogija, a odgovornost za obnašanje vlasti o kojoj ovisi kvaliteta života tisuća i stotina tisuća ljudi nešto sasvim drugo.


Da je osnovna politička poruka – svi su političari lopovi, a naročito oni koji su na vlasti, mrvicu opasna. Jer kad dođeš na vlast onda automatski i ti postaješ lopov. Naravno, u percepciji javnosti koju si i sam stvarao, kojoj si i sam doprinio sakupljajući prizemne političke poene.


Međutim, čini mi se da je tu jako puno pametnih ljudi koji znaju što je struka i razumiju profesionalnu funkciju na koju ulaze. Sam Tomašević je kroz godine civilnog aktivizma upoznao strukture vlasti i Grada. Mislim da se snalazi čak bolje nego što sam očekivao. Njihove političke poruke imaju probleme s prelaskom granicama urbanih centara koji su njihova najjača uporišta.


Ali s obzirom na to da je Zagreb po brojku stanovnika jedna petina Hrtvatske, da ne govorimo o svemu ostalom, mislim da će im, ako korektno odrade ove tri godine do parlamentarnih izbora, a mislim da hoće, to osigurati ključan utjecaj na formiranje Vlade.


Jer će stvar ponovo biti na tankoj niti. S jedne strane HDZ i ostaci Domovinskog pokreta i desnice generalno, a na drugoj Možemo! i SDP. I ponovo će odlučujući biti centar ako se uopće uspije definirati kao takav.


Jer ovog trenutka on je potpuno rasut sa stvarnim strankama centra od kojih smo mi jedini vidljivi kao takvi. I sa strankama koje glume da su centar, a u stvari su samo, jer to žele, priljepak SDP-a. Njihova je osnovna poruka – ni mrtvi s HDZ-om.


I kada s tom porukom ideš na izbore lakše je dobiti glasove, ali sutra više ne možeš samostalno odlučivati. Opasno je danas biti centar u Hrvatskoj. To vidite i sami. Mi smo za to dobar primjer.


​Opasno na centru


Što se tiče centra, postoji vaša stranka, postoji matični HNS, a tu su i GLAS i lista Matije Posavca.


– Postoji još lista Damira Bajsa koji je apsolutno centristički političar. U PGŽ-u to je primjerice Unija Kvarnera.


Ali mislio sam na ove narodnjačke liberalne opcije. Postoji li ikakva šansa da se oni ponovo skupe na hrpu? Ili je sve naprosto otišlo predaleko?


– Mislim da će se to prije ili kasnije morati okupljati jer je to jednostavno u prirodi stvari. Ljudi koji tako politički misle, nisu ni HDZ ni SDP, niti su to ikada htjeli biti. Ti ljudi će morati tražiti prostor suradnje, a na koji način će to biti, to ćemo vidjeti.


Na kraju krajeva to je moguće čak i s HNS-om koji je ipak prošao katarzu zbog one svoje prljavštine prodaje svojih glasova HDZ-u. Za to je i bio kažnjen, pao se s 14 mandata na jednog. Ali izašao je samostalno na izbore i dobio taj svoj jedan mandat.


Dobio ga je čisto. Ljudi su glasali za njega. Druga je stvar što oni sada nemam nikakve snage niti uvjerljivosti. A ne mogu je ni imati zato jer Predrag Štromar nema ni snage ni kapaciteta da šalje tu poruku. On je trenutno u Saboru, a Stjepan Ćuraj je državni tajnik u Ministarstvu financija.


Od njega ne možete ni očekivati da nešto jasno kaže. Dakle, oni su preovisni o HDZ-u da bi bili politička stranka s jasnom porukom. Od svih njih HSLS je apsolutno korektan u svojim stavovima i promišljanjima.


Ali oni su stranka koja je u Sabor izabrana na listi HDZ-a. GLAS je apsolutno korektan, ali to je stranka izabrana na listi SDP-a. Jedini koji možemo čisto i s političkom legitimacijom govoriti u suštini smo mi i HNS, a HNS ne govori.


Što se tiče Matije Posavca, na njegovo je mjesto u Sabor došla članica SDP-a, jer on sam kao župan ne može biti u Saboru. Međutim, naravno da on ni na kakav način nije spriječen ako se za to odluči da jasno artikulira centrističku poziciju.


U trećoj izbornoj jedinici vi ste osvojili mandat, osvojio ga je i HNS, a osvojio ga je i Posavec iako je bio na listi SDP-a.


– On bi ga dobio svakako.


Ali da ste išli zajedno dobili bi četiri, možda pet mandata.


– Stabilnih četiri do pet mandata. Ali to je stabilna pozicija HNS-a. Nekadašnji HNS je tu uvijek imao četiri do pet mandata. To je i dalje tako. Pa ti glasači se nisu promijenili. Oni su i dalje tu. Mi ako se odlučimo zajednički nastupiti četiri su mandata donja granica. A pet realno. A govorim samo o trećoj jedinici.


Imate li ambicije da surađujete s drugim strankama centra, Centar, Pametno i druge opcije?


– Sve te stranke su nama apsolutno politički bliske. Ne mogu se sjetiti ničega u čemu se ja bazično ne slažem s političkim pozicijama Ivice Puljka.


Ne biste vjerojatno pjevali pjesme koje je on pjevao, a drugo nije problem.


– Ma dobro to je…


…mladost – ludost.


– Da. Ali imali ste i Peđu Grbina.


Ali on je pjevao Thompsona, a ne ovu koju je pjevao Puljak.


– Ma to je bila mladost – ludost. Ali ne mislim da to njega definira na bilo kakav način. A siguran sam da ni vi to ne mislite.


Ne bi se štel mešat


Naravno da ga ne definira. Spomenuli ste Grbina. Smatrate li da bi Možemo! zaista mogla postati politička opcija jača od SDP-a?
– Vrlo vjerojatno da. Vrlo vjerojatno.


Zbog čega?


– Jer ima vlastitu i jasnu političku poruku. S druge strane SDP ima nacionalnu mrežu i tradicijske korijene. To će se sve kretati tu negdje. Bit će li-la.


Kako vam se čini način na koji Grbin vodi stranku?


– Zagorci bi rekli – ne bi se štel mešat. Ali mogu reći da su oni u Varaždinskoj županiji odradili izbore u čvrstom i ozbiljnom dogovoru s HDZ-om.


Dok smo mu u drugom krugu čvrsto podržali SDP-ovog kandidata za gradonačelnika Varaždina jer smo smatrali, i još uvijek smatramo, da je to u redu. Naši su glasovi bili odlučujući jer je prošao za samo 168 glasova. Oni su svjesno poslali poruku opstrukcije na razini županije.


Koji bi bio motiv za to?


– Motiv je tipično SDP-ovski. Mnogi od njih tako misle, ne kažem da to dolazi od Grbina, ali da se razumijemo, on nije spriječio ovakvo ponašanje.


Njihova je osnovna poruka – mi svoje poslanje u politici vidimo u tome da budemo drugi pol HDZ-a, i ako mi nismo vlast, za nas kao SDP je najbolje da to bude HDZ.


Što je naravno samo po sebi kretenski. Budi ono što jesi, nije tvoja uloga da za nekog budeš drugi pol. Budi svoj ako za to imaš snage i sadržaja.