Uoči Božića, s premijerom Andrejom Plenkovićem razgovarali smo o svim najaktualnijim temama – epidemiološkim mjerama, ekonomskoj politici Vlade, reformi samouprave, ali i njegovim osobnim ambicijama.

Borba s koronavirusom i dalje traje, i to žestoko, što se dalje planira učiniti? Zadnje mjere izazvale su niz reakcija – na kraju je de facto bilo vremena da ljudi otputuju prije zatvaranja županija, realno ni sankcija za kršenje mjera za fizičke osobe nema. Dojam je da donosite mjere da na neki način »zastrašite« građane, da ipak razmisle kako se ponašati, ali da zapravo žmirite na jedno oko. Hrvatska u ovom trenutku i dalje ima relativno liberalne mjere u odnosu na druge države.

– Riječ je o nastavku postupnog, proporcionalnog i ciljanog postrožavanja mjera u kombinaciji s višemjesečnim pozivanjem građana na poštivanje mjera, jer u toj kombinaciji leži dobar dio uspjeha ili neuspjeha.

I činjenica je da ogromna većina naših građana poštuje mjere, ali smo zbog neodgovornih pojedinaca koji su ugrožavali napore velike većine bili prisiljeni propisati kazne i to smo učinili nerado.

Za razliku od drugih politika, porezne, socijalne, ekonomske, gdje je odgovornost uglavnom na Vladi, ovo je jedna nova vrsta izazova u kojemu, uz formalne mjere koje donosi Vlada, uspjeh ovisi i o aktivnoj ulozi svakog od nas.

Stoga se i naša strategija od početka oslanjala na povjerenje u razboritost građana i na njihovom prepoznavanju opasnosti koju ovaj virus predstavlja. Što se tiče toga jesu li naše mjere liberalne ili ne, rekao bih da su ciljane.

Neke zemlje su nekoliko mjeseci bile potpuno zatvorene i to ih nije spriječilo da pred Božić moraju postrožavati svoje ionako već vrlo restriktivne mjere, jer im brojevi rastu. Suprotno njima, naši se brojevi sada smanjuju, što je ohrabrujuće, a hrvatske građane smo pritom poštedjeli vrlo strogog zatvaranja, koje bi za Hrvatsku ekonomski i financijski bilo teško izdrživo.

Naša je strategija bila drugačija, s postupnim postrožavanjem, proporcionalno širenju epidemije, ali i dalje s manje strožim mjerama od mnogih europskih zemalja. Došlo je do umirenja studentske i školske populacije, koja će biti izvan nastavnog ciklusa gotovo mjesec dana, a provedeni su i razgovori s poslodavcima o kolektivnim godišnjim odmorima.

Obveza svih nas je da u blagdanom razdoblju discipliniranim ponašanjem nastavimo trend smanjenja broja novozaraženih i tako smanjimo pritisak na zdravstveni sustav. Znamo da su veća privatna i obiteljska okupljanja danas najveća žarišta i svi zajedno se trebamo odreći dijela svog komfora i navika kako bismo zaštitili jedni druge.

Jasna pravila

Što se tiče propusnica, bojite li se kaosa na terenu? Ovisit će o postupanju policije na pojedinoj točki.

– Neće, ne bojte se, sustav funkcionira i pravila su jasna. Nastojimo ovim mjerama u blagdanskom razdoblju što više smanjiti fizičke kontakte koji su se pokazali kao jedan od najvažnijih uzroka širenja zaraze.

Ili nam strategija može biti da se zatvori sve, kao u Dubrovniku u srednjem vijeku, ili da paralelno kalibriramo epidemiološke i ekonomske mjere. Naš pristup su ciljane mjere.

Možete li sebi priznati da su restrikcije ipak zakasnile?

– Mjere su cijelo vrijeme adekvatne i proporcionalne širenju epidemije u trenutku. Trend smanjenja broja novozaraženih je ohrabrujući, ali moramo nastaviti biti odgovorni i suzdržavati se od svih kontakata bez kojih možemo kako bismo dodatno suzbili širenje zaraze.

Ponovit ću, kad pogledate neke druge države, vidite da ni strogi lockdown nije jamstvo potpune kontrole nad virusom, niti su te zemlje unatoč višemjesečnom zatvaranju došle u prigodu popustiti s mjerama za blagdane. Naprotiv, u brojnim zemljama vidimo da brojevi ponovno rastu.

Niste li mogli, kao Angela Merkel, preporučiti da se mise prate online, ili na televiziji, od kuće, umjesto da se još liberalizira odlazak na polnoćke? I vjernici bi trebali uvažiti činjenicu da se virus širi.

– U ovoj uistinu teškoj godini u kojoj nažalost blagdane nećemo moći proslaviti na uobičajen način, htio bih ponajprije svim vašim čitateljima zaželjeti sretan Božić i mnogo sretniju 2021. godinu.

Cjepivo koje je konačno dostupno daje nam razloga da ipak budemo optimističniji u godini koja dolazi, iako će nam trebati još izvjesno vrijeme prije nego bude cijepljen dovoljan broj ljudi da bismo se napokon mogli riješiti ovog virusa i vratiti normalnom životu.

Kao prvo, Hrvatska nije u lockdownu niti je uveden policijski sat. Čak ni posljednja dva kruga postroženja mjera nisu dovela zemlju u potpuno zatvaranje. Trgovine, trgovački centri, tvornice i sva proizvodnja rade i djeluju, kao i kina, kazališta te crkve za ograničen broj posjetitelja.

U prošlom krugu restriktivnijih mjera crkve su bile pod odredbom o maksimalnih 25 posjetitelja, a sada su izjednačene s dozvoljenim brojem posjetitelja po kvadraturi koja vrijedi za kazališta i kina.

Sve drugo je smišljeno obmanjivanje javnosti iz redova oporbe i političkih aktivista koji pokušavaju prikazati da netko mjerama želi podilaziti Crkvi. Ponovit ću – Hrvatska nije u lockdownu, već smo ostavili pojedine gospodarske i društvene djelatnosti da funkcioniraju uz strogo poštivanje svih epidemioloških mjera i osiguravanja dovoljnog razmaka.

Brojnim našim sugrađanima odlazak na misu mnogo znači. Preporuka je da svi koji to mogu, prate misu preko televizije ili radija, a da oni kojima bi bilo tjeskobno ne otići na misu u blagdanskom razdoblju to mogu učiniti bez ugrožavanja sebe i drugih.

Povjerenje građana

Osjećate li da vi i Stožer i dalje imate povjerenje građana? Čak su se i znanstvenici međusobno uspjeli posvađati. U eteru je previše polemika.

– Podsjetit ću vas da je temelj naše borbe protiv COVID-19 povjerenje između građana i države. Naš pristup otpočetka pandemije bio je da učinimo sve informacije vezane uz koronavirus i mjere koje poduzimamo dostupnima za javnost.

Predstavnici Stožera, Vlade i ja osobno dostupni smo gotovo pa svakodnevno za sva pitanje vezano uz upravljanje krizom. Jasno je da u novim okolnostima upravljanja krizom, kada lockdown kakav smo imali na proljeće nije opcija, već moramo donositi mjere u okvirima »plesa i čekića«, štiteći i zdravlje i gospodarstvo, može doći i do nekih proturječnih izjava ili nedovoljno prenesenih objašnjenja.

To je posve razumljivo, kada i znanstvena zajednica i epidemiolozi na europskoj i globalnoj razini nemaju i dalje sva saznanja o virusu niti svim načinima širenja i zaštiti ljudi. No, odvojimo to od orkestriranih napada i pokušaja miniranja Stožera od strane poražene oporbe koja je isprva relativizirala COVID-19, da bi potom pokretala inicijative protiv Stožera na Ustavnom sudu, nastojeći srušiti sve mjere koje smo donijeli da bismo štitili zdravlje hrvatskih građana.

Kada je Ustavni sud apsolvirao tu temu, onda su najesen iz oporbe najednom postali zagovornici lockdowna. Najlakše je zatvoriti sve i to nazivati strategijom. Što se tiče Znanstvenog savjeta, on nastavlja u punom sastavu raditi i svojim znanjem i iskustvom Vladi pomagati u donošenju odluka za suzbijanje širenja epidemije.

Članovi Savjeta sudjeluju na dobrovoljnoj osnovi i ne možemo ni očekivati njihovo suglasje oko svih aspekata ove krize. Oni imaju pravo iznositi svoje mišljenje u javnosti i poželjno je da informiraju građane o svim saznanjima oko pandemije.

Odgovornost je na Vladi da uvažavajući svačiji doprinos, samostalno donosi odluke, ali ne isključivo iz zdravstveno-epidemiološkog kuta, nego uzimajući u obzir i društvene i gospodarske okolnosti.

Opozicija traži odgovornost za ovakve brojke, što im poručujete?

– Žalimo za svakim izgubljenim životom. Svaki izgubljeni život je veliki gubitak za Hrvatsku. No rezultate treba sagledati u cjelini jer će se na kraju pandemije podvući crta. Kumulativno od početka pandemije mi smo trenutno točno na prosjeku Europske unije.

Tužno je da oporba sagledava stvari djelomično i ljudske živote zlorabi za skupljanje jeftinih političkih poena. No destruktivnost oporbe i nije toliko neočekivana. »Ucjenjivači« s krajnje desnice su ostali izvan parlamentarne većine, a SDP se tek treba konsolidirati nakon još jednog poraza.

Imamo situaciju u kojoj nakon jasno izražene volje građana i uvjerljive pobjede HDZ-a na izborima održanim u srpnju ove godine, svjedočimo neviđenoj frustraciji oporbe koja čini sve da u drugom valu pandemije sruši borbu protiv koronavirusa koju vodimo.

Dok se Hrvatska i sve europske države nalaze u ozbiljnoj fazi bitke s pandemijom, SDP troši vrijeme na interpelacije i inicijative o opozivima, za koje su dosad u Hrvatskom saboru uspijevali skupiti svega 50-ak glasova.

Šteta je da aktualni predsjednik SDP‑a Peđa Grbin nije naučio od svog prethodnika Bernardića koliko je to promašena strategija.

Meni predbacuju da sam govorio da smo mi pobijedili koronavirus, što i jesmo u prvom poluvremenu, a najbolji dokaz tome je turistička sezona iznad očekivanja, a ja sam i tada govorio da je procjena znanstvenika i epidemiologa da će najesen biti teža situacija i da je za zemlju najoportunije i najsigurnije ići na izbore u rano ljeto.

Tada se oporba tome žestoko protivila, a zamislite da idemo na izbore u postojećoj epidemiološkoj situaciji. A da ne spominjem zlonamjerno »prorokovanje« krivih brojki i širenje panike. SDP je najavljivao da će Hrvatska početkom studenog imati »10.000 novozaraženih dnevno’’, a na početku krize najavljivali su i »400.000 izgubljenih radnih mjesta’’.

Ništa se od toga nije dogodilo. Za razliku od oporbe koja i dalje zaziva kaos i raspad sustava, mi nastavljamo poduzimati mjere za zaštitu zdravlja i očuvanje radnih mjesta, a odgovornim ponašanjem zajedno moramo nastaviti trend smanjenja broja novozaraženih.

Nije bilo lako

Sljedeći veliki test za vlast bit će cijepljenje. Što Vlada poduzima oko toga i što učiniti da ljudi steknu povjerenje u cjepivo koje je doista novo, a i bitno se razlikuje od proizvođača do proizvođača? Koja će biti glavna poruka te kampanje?

– Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradili su Nacionalni program cijepljenja protiv COVID-19 koji je Vlada usvojila na sjednici u srijedu. Ukupno ugovorena količina je 5,6 milijuna doza što je dostatno za cijepljenje 2,8 milijuna punoljetnih osoba.

Cjepivo je namijenjeno osobama starijima od 18 godina tako da su naručene količine dostatne za sve punoljetne građane RH.

Lažna dilema između »daytonske« i građanske BiH

Obilježili smo 25. godišnjicu Daytonskog sporazuma, je li stanje u BiH danas takvo da je promjena Daytona nužna, ili upravo suprotno – Dayton osigurava konstitutivni položaj i jednakopravnost Hrvata s ostalim nacijama u BiH. Zašto put do građanske Bosne mora voditi putem nacionalnih, pa čak i nacionalističkih politika?

– Pitanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH nije nacionalistička politika, nego dosljedno tumačenje i provedba Ustava BiH. Kao što sam bio rekao u govoru prigodom obilježavanja 25. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, lažna je dilema izbor između »daytonske« i građanske BiH.

Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju. Hrvatska je pridonijela zaključivanju Daytonskog sporazuma na više načina te je obvezna »poštivati i promicati ispunjavanje« sporazuma.

Odgovornost je na svim političkim akterima da nastave provedbu reformi i stvaranje preduvjeta za bolji život u zemlji u kojoj sva tri konstitutivna naroda i građani trebaju biti ravnopravni.

Europska budućnost moguća je samo kroz puno poštivanje jednakosti triju konstitutivnih naroda. Za političku stabilnost koja je preduvjet svih reformi, potrebno je izmijeniti izborni zakon koji će jamčiti da se sva tri konstitutivna naroda i građani osjećaju i budu jednako zastupljeni.

Nema opravdanja za praksu, koja nije postojala prije 2006., da se namjerno uklanja legitimna politička zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

S Milanovićem surađujem u okvirima ovlasti Ustava

Čini se da je vaš odnos s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem »zaliječen«. Kako ste na kraju prevladali onaj neugodni sukob? Tko jamči da se to neće ponoviti?

– U pojedinim temama imamo visok stupanj suglasja, u nekima imamo oprečna stajališta, ali je važno da nastavimo surađivati u okvirima ovlasti Ustava. Na konferenciji MVEP-a i HAZU-a u povodu 25. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma u dogovoru s predsjednikom Milanovićem održao sam govor uime Hrvatske o potpori europskom i reformskom putu Bosne i Hercegovine, kao i važnosti poštivanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg.

Dobro je da oko te teme postoji jedinstven stav čitavog državnog vodstva. Održali smo sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojem smo raspravili niz važnih tema, među ostalim i stanje radikalizacije u hrvatskom društvu i stanje u pravosuđu.

Surađujemo u onim područjima u kojima Ustav to predviđa, sukladno svojim ovlastima. Kao što sam već nebrojeno puta rekao, neću dopustiti javno iznošenje laži, etiketa ili huškanja od strane bilo koga na mene osobno, moje suradnike i članove Vlade. Na to ćemo svaki put čvrsto odgovoriti.

U Rijeci i PGŽ-u želim kandidate koji mogu pobijediti

Možete li najaviti tko će biti kandidat HDZ-a za Zagreb, ali i Primorsko-goransku županiju i Grad Rijeku? Većina stranaka je već utvrdila svoje kandidate, samo HDZ još ne. Reakcije na Vanđelića u Zagrebu su dobre, također Oleg Butković bi sigurno mogao pobijediti u PGŽ-u, no također je logično da ostane ministar do spajanja Pelješkog mosta? Vidite li šansu u Rijeci, gdje su na djelu promjene?

– Trenutno, nalazimo se kao i cijela Europa u ozbiljnoj, kritičnoj fazi pandemije i usmjereni smo prije svega na zaštitu zdravlja i gospodarstva te distribuciju cjepiva koje pristiže. Na lokalnim izborima potvrdit ćemo da je HDZ vodeća hrvatska politička stranka.

Cilj nam je pobijediti u najmanje 12 županija te većini gradova i općina, kao i učiniti iskorak u velikim gradovima, što smo učinili i na parlamentarnim izborima. U Zagrebu idemo sa snažnim kandidatom koji će pobijediti, a predstavit ćemo ga u siječnju.

Pred glavnim gradom su financijski izazovi i proces obnove nakon razornog potresa. Mislim da ljudi vide ne samo smjer kojim vodimo HDZ i Hrvatsku, uključivu politiku Vlade i parlamentarne većine koju čine i demokršćani i liberali i nacionalne manjine, već i sve iskorake koje smo učinili za Istarsku i Primorsko-goransku županiju.

Prošli tjedan obilježili smo početak radova na drugoj cijevi tunela Učka vrijednih 1,5 milijardi kuna. Dovršit ćemo i strateški projekt Istarskog ipsilona. Vlada nije odustala od brodogradnje u Puli i Rijeci, već ulaganjima stvaramo preduvjete za pokretanje proizvodnje i završetak započetih brodova, na zdravim tržišnim osnovama.

Vodimo razgovore s BAT-om i pronaći ćemo okvir koji će ih na duže vrijeme usidriti u Kanfanaru. Samo u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji isplaćeno je više od milijarde kuna naknade poslodavcima za očuvanje radnih mjesta!

Oleg Butković potpredsjednik je HDZ-a, čelnik županijske organizacije i ministar u Vladi, koji predano radi na realizaciji brojnih ključnih infrastrukturnih i prometnih projekata. Odabrat ćemo prepoznatljive ljude, i u Rijeci i PGŽ-u želim kandidate koji mogu pobijediti.

Došlo je vrijeme za promjenu vlasti i u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, a postignuća HDZ-ove Vlada u ove četiri godine dokaz su da ćemo se znati brinuti da Rijeka i PGŽ ostvare sve strateške i razvojne projekte!

Imamo dovoljno vremena za odluku o avionima

Vlada je u postupku nabave borbenih aviona za Oružane snage. Mislite li da ćete imati problema ako izaberete rabljene avione?

– Međuresorno povjerenstvo je napravilo ozbiljnu analizu pristiglih ponuda, napravljena je studija izvedivosti, koju sam dobio jučer. Cilj je zamijeniti Migove 21 kojima resursi istječu krajem 2024. s 12 suvremenih višenamjenskih borbenih aviona četvrte generacije za sljedeća tri desetljeća.

Time ćemo ne samo sačuvati sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje smo stvorili u Domovinskom ratu, nego ćemo ih značajno unaprijediti u skladu sa standardima NATO-a. To je ključno za učinkovitu zaštitu našeg zračnog prostora i teritorijalnog integriteta.

U konačnoj odluci o nabavi višenamjenskog borbenog aviona vodit ćemo se onime što je najbolje za Hrvatsku.

Koliko će na to utjecati šire političke okolnosti, odnosno suradnja unutar EU-a s jedne, ili tradicionalna suradnja s NATO-om i SAD-om s druge strane?

– Sve ćemo sagledati. Iduća godina bit će posvećena pripremanju i sklapanju ugovora, imamo dovoljno vremena za to. U svakom slučaju, Hrvatskoj je višenamjenski borbeni avion potreban, njime značajno osnažuje svoj geopolitički položaj i svoju sigurnost.