Sastanak lidera

Velika igra Trumpa i Putina na Aljasci: Oživljavaju stari imperijalni model i opet kroje sudbine manjih zemalja

Bernard Karakaš

Foto WHITE HOUSE/ KREMLIN.RU

Foto WHITE HOUSE/ KREMLIN.RU



Najavljeni sastanak između Trumpa i Putina koji bi se 15. kolovoza trebao održati na Aljasci, blago rečeno, uzburkao je duhove u Kijevu. Naime, iako bi se na tom susretu, kako je najavljeno, moglo pronaći rješenje za sukob koji plamti već duže od tri godine, Trump je ustvrdio kako prijedlog mirovnog sporazuma uključuje i određene teritorijalne promjene. I to bez ukrajinskog sudjelovanja u razgovorima.


»Vrlo je složeno. Nešto ćemo dobiti nazad, nešto zamijeniti. Biti će nekog mijenjanja teritorija, na obostranu dobrobit«, ustvrdio je Trump najavljujući svoj susret s ruskim predsjednikom, što je prvi put da je neki zapadni lider, a posebice predsjednik SAD-a, spomenuo ikakvu mogućnost da Ukrajina i službeno ostane bez teritorija koji je Rusija osvojila silom.


Loši saveznici


Ukrajinski predsjednik Zelenski istog je trenutka počeo na sve strane »grebati«, okupljati saveznike pokušavajući diplomatskim putem ishoditi bilo kakvu pomoć na međunarodnoj političkoj sceni. Tijekom vikenda lideri Europske unije izdali su zajedničko priopćenje tražeći »čvrsta jamstva koja će Ukrajini omogućiti učinkovitu zaštitu u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta«. Drugim riječima, Kijev je dobio samo floskule bez neke velike težine i utjecaja.




– Europska unija od početka sukoba 2022. nije imala niti jednu diplomatsku incijativu vezanu za obustavu i rješavanje sukoba u Ukrajini. Takve inicijative imala je Turska, imale su zemlje BRICS-a, inicijativu je imalo još nekoliko zemalja, ali ne i Europska unija. Upravo je EU, zajedno sa SAD-om u vrijeme predsjednika Bidena, cijelo vrijeme djelovao poticajno, i oni su krivi za činjenicu da se Ukrajina danas nalazi pred kapitulacijom, iako javnost toga nije ni svjesna, kaže za naše novine dr. Jadranka Polović, geopolitička analitičarka i docentica na Sveučilištu Libertas. Kako tvrdi, Ukrajina je danas pretvorena u zemlju bezakonja s vrlo teškom unutrašnjom situacijom, a prema posljednjim anketama čak 67 posto stanovnika Ukrajine želi postizanje mira i okončanje rata. Iako je Trump jučer kazao kako će možda i pozvati Zelenskog da dođe na Aljasku, bez da je ustvrdio kako će mu omogućiti sudjelovanje u razgovorima, prilično je jasno kako će se glavni pregovori odvijati na relaciji Washington – Moskva, bez puno uplitanja ostalih aktera.


Jasne pozicije


A početne pozicije ovih dviju strana su više ili manje jasne. Putin na sastanak dolazi s idejom da zadrži što više osvojenog teritorija, s idejom da se NATO-u ograniči prisutnost na području Ukrajine, te da se ukrajinske oružane snage u budućnosti svedu na neku relativno malu i slabu brojku. Što se Putina tiče, glavna je premisa da Ukrajina u budućnosti ne smije predstavljati nikakvu potencijalnu prijetnju Rusiji. S druge strane, Trumpu je osnovno pitanje tko će kontrolirati velika rudna bogatstva koja se nalaze na području istočne Ukrajine, a koja su sada pod kontrolom Rusije.


– Nema sumnje da će do nekog kompromisa doći. I sada se ponovo vraća model politike kakav je bio na snazi tijekom 19. i prve polovine 20. stoljeća. Imperijalne politike u kojoj velike sile kontroliraju ostatak svijeta i kroje geopolitičke karte, ali i sudbine manjih zemalja. Uostalom, to pokazuje i činjenica da Krim danas više nitko ne spominje kao dio Ukrajine, kako se pregovori uvijek više ili manje vode oko Donbasa i ostalih područja istoka Ukrajine, kaže dr. Polović.


Putin siguran


Iako se tijekom priprema mogućeg susreta kao domaćin spominjala i Italija ili Turska, izbor je na kraju pao na Aljasku, najsjeverniju američku saveznu državu. I to iz nekoliko razloga.


Prvo, Trump na taj način jasno pokazuje da njemu ne treba medijator ili bilo kakav posrednik u odnosima s Putinom. Drugo, upravo je Aljaska mjesto gdje je SAD od Rusije udaljen samo nekoliko kilometara, čime se i simbolički pokazuje na svojevrsno približavanje dviju strana koje su tijekom mandata američkog predsjednika Bidena bile u vrlo zaoštrenim odnosima. Da to nije slučaj, Trump bi vjerojatno Putina ugostio na Floridi u svom Mar-a-Lagu. I treće, na Aljasci, kao teritoriju SAD-a, Trump može jamčiti da Putin neće ni u kojem slučaju biti izložen bilo kakvim neugodnostima s obzirom na to da se ruski predsjednik nalazi na međunarodnoj tjeralici. Koja, naravno, nikada neće biti realizirana. Jer međunarodno pravo, što se tiče velikih sila, već odavno je samo mrtvo slovo na papiru.