Čak 61 posto anketiranih u Hrvatskoj podržava daljnje proširenje, na razini EU-a 56 posto, smatraju da se zemlje kandidatkinje trebaju pridružiti EU-u nakon što ispune potrebne uvjete te drže da je to korisno za njihovu vlastitu zemlju.


Najveća potpora daljnjem proširenju zabilježena je u Švedskoj, 78 posto, Danskoj 75 posto, Litvi 74 posto. Najmanje skloni proširenju su Francuzi i Česi, 43 posto, Austrijanci 45 posto, Nijemci, 49 posto.




Hrvatski građani najskloniji su proširenju na Bosnu i Hercegovinu, 74 posto anketiranih, na razini EU-a 48 posto.


Nakon BiH, hrvatski građani najviše podržavaju pridruživanje Crne Gore, 69 posto, zatim Ukrajinu 66 posto, Kosovo 62 posto. Najmanju potporu, 51 posto, hrvatskih građana ima Srbija.


Na razini EU-a, najveću potporu ima Ukrajina 52 posto i Crna Gora 51, posto.


Istraživanje je provedeno u razdoblju između veljače i lipnja ove godine, osobnim anketiranjem u državama članicama te u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.


Među kandidatskim zemljama, najveću potporu pridruživanju EU-u pokazuju građani Albanije, 91 posto, zatim Sjeverne Makedonije 69 posto. Najmanja potpora ulasku u EU-u zabilježena je u Srbiji 33 posto.


U istočnim susjedima, najveća potpora ulasku u EU zabilježena je u Gruziji, 74 posto, u kojoj je na vlasti proruska stranka, te u Ukrajini, 68 posto.


Najpozitivniji imidž Europska unija ima u Albaniji, 82 posto, a najslabije stoji u Srbiji, gdje 38 posto anketiranih ima pozitivnu sliku o EU-u. U Ukrajini pozitivnu sliku o EU-u ima 49 posto anketiranih, u Moldaviji 55 posto, a u Gruziji 43 posto.


Zanimljivo je da 49,9 posto anketiranih u Turskoj podržava članstvo svoje zemlje u EU-u, a njih 50,7 posto ima pozitivnu sliku o EU-u.