ZAGREB – U godini kad se cijeli svijet muči s visokim cijenama energenata, a Europi prijete dodatni problemi u opskrbi zbog mogućnosti prekida uvoza iz Rusije, u Hrvatskoj je pala proizvodnja najvažnijih energenata, električne energije, prirodnog plina i naftnih derivata, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema tim podacima u prva tri mjeseca ove godine neto proizvodnja električne energije manja je za 17,8 posto, prirodnog plina za gotovo deset posto, a u prvom kvartalu u Hrvatskoj je proizvedeno osam puta manje naftnih derivata nego lani u isto vrijeme.

Uvoz isti

Pokazatelji o energetskoj statistici govore da je u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ukupna neto proizvodnja električne energije bila 4.088 GWh, što je 17,8 posto manje nego u prvom kvartalu prošle godine. Riječ je o električnoj energiji isporučenoj elektromreži iz elektrana. Najveći pad se dogodio u proizvodnji u hidroelektranama koje su u prva tri mjeseca ove godine isporučile čak 37,4 posto manje električne energije nego lani. Prema statistikama DZS-a lani su hidroelektrane u tri mjeseca proizvele 2.685 GWh električne energije, što je tisuću GWh više nego ove godine. Lani su hidroelektrane isporučile ukupno 56,7 posto ukupno proizveden električne energije u Hrvatskoj, dok je ove godine taj udio pao na 43,25 posto.

Manja proizvodnja nije značila i povećanje uvoza električne energije, jer je uvoz ostao gotovo na istoj razini kao prošle godine, ali je značila smanjenje izvoza električne energije, za više od 23 posto. Za domaću je potrošnju u prva tri mjeseca ove godine bilo, navodi DZS, raspoloživo 4.796 GWh električne energije, a to osim energenta za finalnu potrošnju uključuje i gubitke u mreži te zalihe kod krajnjih potrošača za one energente koji se mogu skladištiti. U prva tri mjeseca ove godine domaća proizvodnja nije bila na toj razini, odnosno bila je oko 18 posto manja. Lani je u Hrvatskoj u prvom kvartalu proizvodnja bila jednaka količinama koje DZS navodi kao raspoložive za domaću potrošnju.

Vremenske prilike

I dok smanjenje proizvodnje električne energije ovisi o oborinama, smanjenje proizvodnje prirodnog plina i naftnih derivata ne bi smjelo ovisiti o vremenskim prilikama. Ipak, proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj pala je 9,8 posto, što je značilo smanjenje izvoza tog energenta toliko da je njegov izvoz bio gotovo zanemariv, odnosno iznosio je šest milijuna prostornih metara, što je devet puta manja količina nego lani. Domaća proizvodnja prirodnog plina pokrivala je 19 posto raspoloživih količina za domaću potrošnju, dok je lani to bilo 21 posto.

Kad su u pitanju naftni derivati, u prvom su kvartalu u Hrvatskoj proizvedene 32 tisuće tona, što je osam puta manje od prošlogodišnjih 259 tisuća tona. S druge strane, uvoz je porastao za gotovo 190 tisuća tona, odnosno za 23,5 posto u odnosu na lanjski prvi kvartal, što znači da se domaća potrošnja pokrivala uglavnom iz izvoza, i to u državi koja je nekad bila izvoznik naftnih derivata.