Vlada je s jučerašnje sjednice u saborsku proceduru uputila novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se uvodi godišnji dodatak na mirovinu, kolokvijalno nazvan 13. mirovina, a ovisit će o godinama radnog staža. Odluku o visini tog trajnog dodatka na mirovinu Vlada će odrediti u listopadu, a umirovljenicima će se isplatiti u prosincu.

No, tzv. 13. mirovina neće biti u visini pune mjesečne mirovine, kako se očekivalo, jer će se izračunavati na temelju godina mirovinskog staža bez obzira na visinu mirovinskih primanja, dok će se za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, odrediti minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka. To je ujedno ključna novina novog zakona, a na prijedlog socijalnih partnera, kojima je zakon predstavljen na prošlotjednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, umirovljenicima će se omogućiti rad na puno radno vrijeme i nakon 65. godine života uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima i samozaposlenima omogućit će se stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada, dok će se korisnicima invalidskih mirovina omogućiti rad do 3,5 sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi. Ukida se i penalizacija za prijevremeno umirovljenje, tj. ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina. Prijedlog zakona treba još proći dva čitanja u Saboru, a na snagu bi trebao stupiti prvog srpnja ove godine. Ovim izmjenama, kako je kazao ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić, želi se postići rast mirovina, ali i održivost mirovinskog sustava.

– Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ne tiče se samo 1,2 milijuna umirovljenika, nego se odnosi i na sve osiguranike u Hrvatskoj kojih je 1,75 milijuna. Nedostaci sustava su kratak prosječni staž, visok udio umirovljenika u mlađim dobnim skupinama, mali broj korisnika starosne mirovine s 40 i više godina staža te razdoblje korištenja mirovine, naveo je Piletić.

Zakonom se uvodi nova, povoljnija formula za indeksaciju mirovina u korist povoljnijeg indeksa, odnosno rasta plaća, a cilj je do kraja mandata prosječnu mirovinu podići na 800 eura. Od prvog siječnja iduće godine najniže mirovine rast će za tri posto, a invalidske za 10 posto, dok će majke će po svakom djetetu dobiti tri posto veću mirovinu.

– Mirovine su od 2016. godine do danas rasle za 82 posto i sada ona sveukupna mirovina u prosjeku iznosi 644 eura, u odnosu na početnih 354 eura iz 2015. godine, podsjetio je Piletić dodavši da su rasli i rashodi za mirovine i mirovinska primanja, a u ovoj godini će doseći gotovo devet milijardi eura. Povećati mirovine, ali i sačuvati održivost mirovinskog sustava, glavni je cilj reforme, poručio je Piletić.

Zakonskim prijedlogom propisuje se i povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 posto.