Sanitarni pregledi i tečajevi tzv. higijenskog minimuma kojima se u ugostiteljskim i drugim objektima s pripremom hrane prevenira pojava i širenje zaraznih bolesti ili trovanja hranom, mogli bi doći u pitanje zbog politike smanjenja parafiskalnih nameta. Primjenom Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2024. godinu koji predviđa smanjenje spomenutih naknada, čime će se rasteretiti poslodavce, zavodima javnog zdravstva izbit će se iz ruku značajni prihodi koje imaju temeljem ovih pregleda.

Akcijski plan predviđa smanjenje naknade za zdravstveni pregled na kliconoštvo osoba koje trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom, tzv. sanitame iskaznice, za 50 posto te smanjenje naknade za edukacije o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom, tzv. higijenski minimum, za 50 posto. Rok provedbe je I. kvartal 2024. godine. Prema procjenama Ministarstva zdravstva, radi se o godišnjim prihodima od oko 8,6 milijuna eura za sanitarne preglede i 1,8 milijuna eura za higijenski minimum, koji će se ovom mjerom prepoloviti. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, ukupni prihod od navedenih naknada u 2023. godini bio je veći od 13 milijuna eura, što je za oko tri milijuna eura više u odnosu na procjene ministarstva.

Pokrivanje troškova

U pojedinim zavodima za javno zdravstvo procjenuju da će im godišnji prihod sada pasti za oko 10 posto, a njihovo funkcioniranje izrazito otežati, a u dubiozama će se naći i svu drugi zavodi. Zbog toga su iz Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) na ministra Beroša apelirali da poduzme mjere kako bi se očuvalo kvalitetno funkcioniranje zavoda za javno zdravstvo.

– Imajući u vidu niske cijene zdravstvene usluge i limite koji često nisu dovoljni za pokriće troškova rada, sustav zavoda za javno zdravstvo uspijeva provesti sve obvezne aktivnosti dijelom i zbog prihoda od spomenutih usluga. Tim su se prihodima u pojedinim zavodirna dijelom pokrivali troškovi energenata, automobila za terenski rad, održavanja prostora i opreme, zajedničkih službi, jer ugovorna sredstva često nisu dostatna za troškove rada ugovorenih timova, navode u UPUZ-u. Uz to, podsjećaju da sanitarni pregledi i tečajevi higijenskog minimuma doprinose sprečavanju nastanka i širenja epidemija i trovanja hranom, čime se zapravo indirektno pridonosi povećanju prihoda državnog proračuna.

– Preventivni pregledi su nužnost, pogotovo kad imate 150.000 radnika iz trećih zemalja. Hrvatska je veliki uvoznik radne snage i ostaviti tu radnu snagu bez ikakvog zdravstvenog nadzora, a ti radnici najvećim dijelom rade u uslužnim djelatnostima, turizmu, ugostiteljstvu i graditeljstvu, nije primjereno, smatra Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.

Da bi se pomoglo zavodima, UPUZ predlaže nekoliko stavki – ugovaranje ovih pregleda s HZZO-om, povećanje cijene drugih preventivnih pregleda ili ugovornih sredstava po timu te plaćanje mikrobioloških usluga izvan limita. Vrijednost standardnog tima higijensko­-epidemiološke zdravstvene zaštite trebao bi, smatraju, rasti na minimalno pet eura po stanovniku, kako bi se kompenzirao pad prihoda od sanitarnih pregleda. U djelatnosti školske medicine, za usporedbu, ta vrijednost je 13,50 eura po stanovniku. »Ako je u NPOO smanjenje troška ovih pregleda jedan od uvjeta za povlačenje 900 milijuna eura, neka se iz tih sredstava zavodima kompenzira dio gubitka«, predlaže Jurković.

Tvorničke postavke

Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sv. Rok Virovitičko-podravske županije, potvrđuje da će to biti velik financijski udar na sve zavode, a lošije će proći županije koje su uz more i rade više takvih pregleda.

– Zavodi će se vratiti na tvorničke postavke, gdje su bili uoči COVID-19, kad se o njima nije vodilo računa. U pandemiji se to promijenilo, ali sad je opasnost prošla i opet se događa financijski udar. Stvarno se čovjek zapita trebaju li zavodi ovoj državi u »mirnodopsko« vrijeme ili samo kad treba vaditi kestenje iz vatre, pita se Venus. Zavodi, dodaje, uskaču ne samo u pandemiji, već i kad se dogodi poplava u Gunji ili migrantska kriza, a kad prođe opasnost, unatoč zaklinjanju u prevenciju postaju zadnja rupa na svirali.

Zavodi za javno zdravstvo već godinama, kad je riječ o likvidnosti, plešu po rubu. Prije pandemije covida od ukupno 22 zavoda javnog zdravstva polovina je imala negativnu bilancu. Za vrijeme pandemije situacija se popravila, a sada ponovno 12 zavoda posluje negativno. Zbog svega, pitanje je hoće li sanitarni pregledi uopće opstati, strahuju epidemiolozi.

– Hrvatska je jedina zemlja u EU-u koja ima sanitarne knjižice, a ide se za time, da se kao u ostatku Europe, vlasnicima ugostiteljskih objekta ostavi na slobodnu volju da vode brigu o tome, pa ako se dogodi nešto loše, platit će kaznu. Kod nas je još uvijek dobro imati nekakav sustav nadzora, ali ovo očito ide prema ukidanju tih pregleda, smatra Venus.

Godišnji sanitarni pregledi imaju svoje stručno opravdanje, objašnjava.

– Ako se u ugostiteljskom objektu sanitarne iskaznice obnavljaju svakih šest mjeseci ili godinu dana, a 10 godina su svi zaposleni imali uredne nalaze, to nešto govori o tom objektu. Kao i obrnuto. To je posebno važno u situaciji kad dolazi strana radna snaga, koja ne samo da bi trebala biti pod nadzorom zbog crijevnih zaraznih bolesti, nego i drugih. Dolaze nam ljudi za koje ne znamo cijepni status, pa je ovo samo dio problema koji može nastati zbog uvoza radne snage, zaključuje.

Godišnji prihod u NZJZ-u PGŽ-a smanjit će se za 750.000 eura

Prema cjeniku Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, liječnički pregled uz potrebne bakteriološke i parazitološke pretrage stolice iznosi 43,80 eura, a po svemu sudeći uskoro će pasti na 20-tak eura po pregledu. U toj je ustanovi ukupni godišnji trošak sanitarnih pregleda i tečaja higijenskog minimuma u 2023. godini iznosio 1,5 milijuna eura, a procjena je uprave da će se godišnji prihod smanjiti za čak 750.000 eura. Taj se manjak, kaže ravnatelj Željko Linšak, neće moći pokriti iz tekućeg poslovanja.