Od 1. siječnja nema više dvojnog iskazivanja cijena u eurima i kunama te se sve cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti iskazuju samo eurima, iako je trgovcima ostavljena mogućnost da cijene i dalje iskazuju dvojako. Naime, sa zadnjim danom 2023. godine prestala je obveza dvojnog iskazivanja cijena, koje su se svi u platnom prometu trebali pridržavati još od početka rujna 2022. godine.

Lov u mutnom

No, udruge potrošača smatraju da je rok trebalo produljiti kako bi građani transparentnije mogli pratiti kretanje cijena. Prema anketi koju je u prosincu provela Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, čak 83,4 posto građana želi da se cijene nastave iskazivati i u kunama i u eurima!

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević ističe da je problem u tome što je u Hrvatskoj teško zapamtiti cijene proizvoda s obzirom na inflaciju i divljanje cijena, posebno tijekom 2022. godine, odnosno problem je što u Hrvatskoj cijene posljednjih godina jednostavno nisu stabilne i potrošači ih teško pamte. Upravo u tome udruge potrošača vide mogućnost ponovnog »lova u mutnom« pojedinih trgovaca, odnosno novog neopravdanog dizanja cijena unatoč Vladinim ograničenjima cijena određenih proizvoda te struje i plina. Stoga je Hrvatska udruga za zaštitu potrošača uputila Ministarstvu financija zahtjev za dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini, i dobila odbijenicu.

Photo: Neva Zganec/PIXSELL

– Zahtjev smo temeljili na činjenici da nam se stalno javljaju potrošači sa upitima hoće li se dvojno iskazivanje cijena nastaviti jer se nisu navikli na euro, sve preračunavaju u kune i dvojno iskazane cijene im jako pomažu u tome, te iskazuju bojazan kako će to raditi kada cijene budu samo u eurima. Zahtjev smo argumentirali i činjenicom da ni jedna zemlja nije uvodila euro uz stalno divljanje cijena i tako visoku inflaciju, jer je prema statističkim podacima hrana u Hrvatskoj u posljednje dvije godine poskupjela 30 posto, i osim ograničenih cijena, sve druge cijene stalno rastu, napominje Ana Knežević. Upozorava da trgovce nitko neće moći kontrolirati te da će hrvatski građani biti sve siromašniji.

Ministarstvo financija smatra da je 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena bilo dovoljno potrošačima da se naviknu na euro – što je dulje od roka koji predviđa Europska komisija – i poziva se na Preporuku Europske komisije i iskustva zemalja koje su posljednje prije nas uvodile euro, poput Slovenije, Slovačke, Latvije i Litve, u kojima je dvojno iskazivanje cijena trajalo šest mjeseci, osim u Slovačkoj u kojoj je obveza dvojnog iskazivanja trajala 12 mjeseci od dana uvođenja eura.

Mijenjanje zakona

Iskustva drugih zemalja nisu mjerodavna, podsjeća Knežević, jer su te zemlje imale stabilne cijene i nisku inflaciju kad su uvodile euro, pa su se potrošači mogli naviknuti na novu valutu, dok u Hrvatskoj, nažalost, potrošači nikad ne znaju kakve će ih cijene dočekati i nije onda čudno da se ne mogu naviknuti na euro. Ljudi si jednostavno ne mogu u glavi složiti koliko je to koštalo prošli put, a koliko sada, navodi Knežević, dodavši da nijedna zemlja koja je uvodila euro nije u eurozonu ulazila s tako visokom inflacijom kao Hrvatska. Ako se cijene ne stabiliziraju, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača od Vlade će tražiti donošenje uredbe, aq smatraju i da bi trebalo mijenjati zakon, iako je ministar financija Marko Primorac poručio da mijenjanje zakona o euru zbog produljenja tog roka nije opravdano te da Hrvatska ne odstupa od dobrih praksi drugih zemalja koje su uvodile euro.

Podsjetimo, banke, Financijska agencija i Hrvatska pošta od prvog siječnja ove godine više ne pružaju uslugu zamjene kune za eure, a novčanice i kovanice kune mogu se zamijeniti isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Hrvatska narodna banka će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025. godine.

Skoro polovina građana i nadalje preračunava cijene u staru valutu

Prema rezultatima istraživanja zagrebačkog Filozofskog fakulteta u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Hendal u listopadu je gotovo polovina građana (47 posto) i dalje preračunavala cijene iz eura u kune, što je oko 10 posto manje nego na početku istraživanja u veljači.

– U kunama smo naučili razmišljati i procjenjivati vrijednosti i teško se u ovako kratko vrijeme u potpunosti »prebaciti« na novu valutu. Pretpostavljam da preračunavanje ljudima služi kao neki oblik zaštite od neželjene potrošnje i osigurač racionalnijeg upravljanja novcem. Euro ima tu karakteristiku da je nominalno »slabiji« od kune, a ljudi su osjetljivi na nominalnu vrijednost, pa nam se 20 eura čini manje nego 150 kuna. Tek kad preračunamo u kune, dobijemo osjećaj koliko nešto »stvarno« košta, izjavio je viši asistent na katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nikola Erceg za Hinu, zaključivši na temelju istraživanja da se građani još nisu priviknuli na euro.